Plakanje nije slabost, već čuvar mentalnog zdravlja

ALOONLINE.BA | Miljana Orašanin | Život ∙ 16.04.25 18:17 ∙ 0

Dok društvo često promoviše ideju da suze treba zadržavati, nauka pokazuje suprotno: plakanje ima niz psiholoških koristi koje donose olakšanje, smanjuju stres i jačaju emocionalnu otpornost.

Foto: Pixabay

Koliko naučnici znaju, ljudi su jedina vrsta koja plače iz emocionalnih razloga. Postoje dokazi da i druge životinje osjećaju emocije i da mogu proizvoditi suze, ali te suze nisu izazvane emocijama. Kod životinja one služe isključivo za fiziološko podmazivanje očiju.

Ako je emocionalno plakanje jedinstveno za ljude, postavlja se pitanje: zašto plačemo? Je li to greška evolucije ili plakanje ima stvarne dobrobiti za mentalno zdravlje?

Dok brojna istraživanja potvrđuju fizičke koristi suza – poput vlaženja očiju i uništavanja bakterija – najnovija naučna otkrića pokazuju da emocionalno plakanje igra važnu ulogu i u očuvanju psihološke ravnoteže. Evo što dosadašnja nauka kaže o tome.

Studije sugeriraju da plakanje može smanjiti nivo stresa tako što se hormon kortizol izlučuje putem suza. Osim što se kroz suze izbacuju stresni hormoni, sam čin plakanja može smanjiti njihovu proizvodnju u tijelu.

Zajedno, ovaj proces doprinosi ukupnom osjećaju olakšanja i smanjenju stresa.

Oslobađa hormone dobrog raspoloženja

Osim što smanjuje nivo stresa, plakanje takođe podstiče lučenje hormona poput oksitocina i endorfina.

Oksitocin pomaže da se osjećamo opušteno, smanjuje tenziju i pojačava osjećaj povezanosti s drugima.

Endorfini poboljšavaju raspoloženje, povećavaju samopouzdanje i ublažavaju stres i anksioznost.

Olakšava emocionalni i fizički bol

Neka istraživanja pokazuju da intenzivno emocionalno plakanje može pokrenuti lučenje prirodnih opioida u tijelu. Ove supstance, osim što ublažavaju fizički bol, djeluju i kao regulatori emocionalnog bola, pružajući psihološko olakšanje.

Plakanje je signal za empatiju i podršku

Plakanje ima i važnu socijalnu funkciju. Čak i kada nismo u stanju riječima zatražiti pomoć, suze često jasno signaliziraju da nam je potrebna podrška.

Ako ste ikada vidjeli nekoga kako plače i osjetili poriv da ga zagrlite ili mu pomognete, znate o čemu govorimo. Ljudi su društvena bića, a osjećaj da nismo sami presudan je za mentalnu stabilnost i emocionalnu otpornost.

Plakanje hladi mozak

Baš kao i ostatak tijela, mozak se može „pregrijati”, a studije pokazuju da i male promjene temperature mozga mogu negativno uticati na raspoloženje. Intenzivno plakanje povećava protok krvi i potrošnju kisika, jer uzrokuje jače disanje.

Ta kombinacija pomaže da se temperatura mozga snizi, što dovodi do osjećaja olakšanja i poboljšanja raspoloženja.

Poboljšava san

Još jedna velika korist plakanja za mentalno zdravlje je to što može olakšati uspavljivanje. Tokom plakanja aktivira se parasimpatički nervni sistem, koji pomaže tijelu da se vrati u stanje ravnoteže nakon stresa.

Pored toga, intenzivno plakanje iscrpljuje tijelo, pa nakon toga često osjećamo umor, što nam može pomoći da lakše zaspimo.

Kvalitetan san je ključan za mentalno zdravlje. Nedostatak sna pogoršava anksioznost, depresiju i druge psihološke tegobe. Suprotno tome, bolji san poboljšava psihičku stabilnost i emocionalnu otpornost.

Ne pomaže uvijek u slučaju depresije!

Iako plakanje ima brojne pozitivne efekte, kod osoba koje pate od depresije stvari nisu tako jednostavne. Istraživanja pokazuju da depresivne osobe češće plaču, ali istovremeno rjeđe osjete olakšanje nakon plakanja.

Kod osoba s anhedonijom – nesposobnošću da osjete zadovoljstvo – plakanje može biti potpuno izostavljeno, što znači da gube važan mehanizam samopomoći.

Alternativne strategije samopomoći ako ne možete plakati

Ako imate depresiju i teško vam je plakati ili ne osjećate olakšanje nakon plakanja, postoje i druge metode koje vam mogu pomoći da dobijete slične koristi:

1. Vježbe disanja

Duboko disanje ima sličan učinak kao plakanje. Zatvorite oči, udišite brojeći do pet, a zatim izdahnite brojeći do pet. Ponovite nekoliko puta. Ova tehnika hladi mozak i smiruje tijelo.

2. Šetnja u prirodi

Šetnja ne liječi depresiju, ali podiže nivo endorfina i smanjuje kortizol. Još bolji efekat ima ako šetate u prirodi – u parku, šumi ili uz vodu.

3. Pogledajte horor film

Možda zvuči neobično, ali istraživanja pokazuju da strašni filmovi mogu aktivirati parasimpatički sistem nakon što se završe, što dovodi do osjećaja olakšanja i smirenosti.

4. Progresivna relaksacija mišića

Lezite i opustite se. Zatvorite oči i stegnite određeni mišić (npr. lijevu šaku) što jače možete, udišući polako. Držite pet sekundi, zatim naglo opustite taj mišić dok izdišete. Ponovite sa različitim dijelovima tijela. Na kraju zategnite cijelo tijelo, pa sve opustite. Ova tehnika dokazano smanjuje tjeskobu, krvni pritisak i poboljšava san.

5. Zamolite prijatelja da sjedne pored vas

Plakanje šalje signal da nam je potrebna empatija. Ali čak i ako ne možete plakati, možete zamoliti blisku osobu da bude s vama. Nije važno da li razgovarate – njihovo prisustvo šalje snažnu poruku: niste sami, prenosi Ljepota i zdravlje.

Pridružite se našoj Viber zajednici