MOŽE DOVESTI DO DUGOROČNIH POSLJEDICA Ko je najviše u riziku od sagorijevanja na radnom mjestu?

Aloonline.ba | Tamara Bogunovic | Život ∙ 16.04.25 07:00 ∙ 0

Pitajte nekoga kako je u današnjem sve užurbanijem svijetu- često ćete dobiti odgovor sa nekom kombinacijom umora i zauzetosti, rasejanosti i odsutnosti.

Freepik

Međunarodni tim istraživača razvio je alat za identifikaciju onih koji su najviše izloženi riziku od sagorijevanja na radnom mjestu.

Zvanično nazvan Alat za procjenu sagorijevanja (BAT) radi kroz niz pitanja dizajniranih da procijene mentalno i fizičko stanje osobe na poslu putem odgovora koji su sami prijavili.

Pošto nije zvanično zdravstveno stanje- sindrom sagorijevanja na poslu nema formalnu dijagnozu. Bez obzira na to, sagorijevanje na radnom mjestu negativno utiče na nas mentalno i fizički, i često može dovesti do drugih zdravstvenih problema.

BAT uočava znakove i procjenjuje rizike na osnovu podataka prikupljenih od 493 odrasle osobe, izračunavajući rezultat za određene simptome u poređenju sa nacionalnim prosjekom jedne od sedam zemalja.

Mogućnost identifikovanja tog rizika znači da se mogu preduzeti koraci da se spriječi izgaranje, piše Science Alert, prenosi Politikin Magazin.

Ako želite da znate koliko ste blizu sagorijevanja, možete to sami da isprobate na mreži. Imajte na umu da je lista relevantnih zemalja trenutno ograničena na Austriju, Belgiju, Finsku, Njemačku, Irsku, Japan i Holandiju, što zahtjeva kreativno tumačenje rezultata za ostatak svijeta.

„Ranije nismo imali dovoljno detaljan alat za mjerenje za upotrebu u oblasti prakse i istraživanja koji identifikuje radnike koji su u opasnosti od sagorijevanja“, kaže psiholog Leon De Ber, sa Norveškog univerziteta za nauku i tehnologiju.

Alat razmatra oblasti kao što su konflikt između posla i kuće, radno opterećenje, zadovoljstvo poslom i emocionalni stres. Pitanja uključuju ona o osjećaju na autopilotu na poslu, osjećaju tuge bez saznanja zašto i osjećanju nesigurnosti u vezi sa vrijednošću posla. Nakon što prođete kroz upitnik, dobijate nekoliko poena za svaku kategoriju na drugom kraju, što ukazuje na rizik od sagorijevanja. Istraživači navode da je 13 odsto od 493 Norvežana koje su testirali bilo pod visokim rizikom od sagorijevanja. Slična suđenja su u toku i u drugim zemljama.

„Ako se na vrijeme ne riješi rizik od sagorijevanja zaposlenih na radnom mjestu, može imati dugoročne posljedice“, kaže De Ber.

Rizici koji povećavaju rizik od sagorijevanja, između ostalog, su nerealno visoka očekivanja, brze institucionalne promjene, nisko samopoštovanje i nedostatak mogućnosti mogu igrati ulogu. To može brzo dovesti do iscrpljenosti, mentalnog distanciranja i smanjene sposobnosti regulacije emocija, kažu istraživači. Dobra vijest je da se može liječiti – i što se prije sagorijevanja prepozna i započne sa liječenjem, to bolje.

BAT treba da pomogne i zaposlenima i poslodavcima u identifikaciji rizika i rješavanju individualnih, kao i institucionalnih promjena.

„Možemo da se nosimo sa sagorijevanjem kroz individualni tretman, ali je od male koristi ako se ljudi vrate na radno mjesto gdje su zahtjevi previsoki i ima malo resursa”, kaže psiholog Marit Kristensen.

Pridružite se našoj Viber zajednici