Gorušica, peckanje iza grudne kosti, kiseo ukus u ustima poslije jela, mnogima su ovi simptomi toliko poznati da lijekove protiv refluksa drže u torbi ili fioci „za svaki slučaj“. Međutim, novo istraživanje iz Velike Britanije otvorilo je pitanje da li dio ljudi zapravo liječi pogrešan problem.
Prema podacima Klinike za funkcionalna oboljenja crijeva u Velikoj Britaniji, veliki broj osoba koje su godinama smatrale da imaju gastroezofagealnu refluksnu bolest, odnosno GERB, nakon detaljnijih pregleda nije ispunjavao kriterijume za tu dijagnozu.
Istraživači su analizirali više od 700 ljudi koji su koristili terapiju zbog sumnje na refluks u šest ustanova britanske Nacionalne zdravstvene službe. Rezultati su pokazali da je približno trećina zaista imala potvrđen refluks, dok kod ostalih uzrok tegoba mogao biti drugačiji.
To je važno zato što se različita stanja ne liječe na isti način.
Nije svaka gorušica posljedica viška želudačne kiseline
Kod nekih ljudi simptomi koji liče na refluks mogu biti povezani sa takozvanom funkcionalnom gorušicom ili drugim poremećajima digestivnog sistema.
Upravo zato stručnjaci upozoravaju da nije dobro godinama uzimati terapiju samo zato što je nekada pretpostavljeno da je uzrok tegoba želudačna kiselina.
Profesor Entoni Hobson, direktor Klinike za funkcionalna oboljenja crijeva, ukazao je posebno na lijekove iz grupe inhibitora protonske pumpe (PPI). U ovu grupu spadaju lijekovi koji snažno smanjuju lučenje želudačne kiseline i često se koriste kod GERB-a i drugih bolesti povezanih sa kiselinom.
Oni mnogim pacijentima donose veliko olakšanje i imaju važnu ulogu u liječenju, ali problem može nastati kada ih dugo koriste ljudi kojima takva terapija zapravo nije potrebna.
Šta se dešava sa crijevnom florom?
Želudačna kiselina nema samo ulogu u varenju hrane. Ona predstavlja i jednu od prvih prepreka mikroorganizmima koji u organizam ulaze hranom i pićem.
Kada se njeno stvaranje dugoročno snažno potiskuje, može doći do promjena u sastavu mikroorganizama u digestivnom traktu.
Hobson upozorava da takve promjene kod pojedinih pacijenata mogu imati značajan uticaj na crijevni mikrobiom, a smanjena kiselost želuca može biti povezana i sa većom podložnošću određenim gastrointestinalnim infekcijama.
To, međutim, ne znači da su PPI lijekovi opasni niti da ih treba samoinicijativno prestati uzimati. Kod ljudi koji imaju potvrđen GERB, čir ili druge odgovarajuće indikacije, ova terapija može biti veoma važna.
Poenta istraživanja je drugačija, treba biti siguran da se liječi pravi uzrok simptoma.
Mnogi godinama liječe „refluks“, a možda imaju nešto drugo
Procjene navedene u britanskim medijima govore da milione ljudi u Velikoj Britaniji muče simptomi koji se pripisuju refluksu, a veliki broj njih koristi lijekove koji smanjuju stvaranje kiseline.
Ako se nalazi ovog istraživanja mogu primijeniti na širu populaciju, moguće je da značajan dio tih pacijenata zapravo nema klasični GERB i da bi za njihove tegobe bio prikladniji drugačiji pristup.
„Ako možete da utvrdite pravi razlog simptoma i pronađete odgovarajuće liječenje, to može imati ogroman uticaj na kvalitet života“, objasnio je Hobson.
I način života može pogoršati refluks
Kod osoba koje zaista imaju refluks, određene navike mogu dodatno pogoršavati tegobe. Među faktorima koji se često povezuju sa jačim simptomima su višak kilograma, pušenje i konzumiranje alkohola.
Pomoći mogu i manje porcije, izbjegavanje obilnih obroka neposredno prije spavanja i prepoznavanje hrane koja kod određene osobe izaziva simptome.
Ipak, ako se gorušica stalno vraća, nije najbolje rješenje samo iznova posezati za lijekovima.
Kada gorušica zahtijeva pregled ljekara?
Britanski NHS savjetuje da se ljekaru obrate osobe kojima promjene životnih navika i preparati iz apoteke ne donose olakšanje, kao i oni koji gorušicu imaju gotovo svakodnevno.
Posebno je važno javiti se ljekaru ako se uz gorušicu pojave otežano gutanje ili osjećaj da hrana zapinje, često povraćanje ili neobjašnjiv gubitak tjelesne težine.
Ljekar tada može da procijeni da li je zaista riječ o refluksu, predloži odgovarajuće preglede i po potrebi promijeni terapiju.
Najvažnija poruka stručnjaka zato nije da treba izbjegavati lijekove za želudačnu kiselinu, već da ih ne bi trebalo godinama uzimati bez jasnog razloga i povremene procjene da li su i dalje potrebni.
(NajŽena)
Komentari (0)