Žumance čini jaje posebnim. U njemu se nalazi većina vitamina, među njima i B12, koji postoji samo u namirnicama životinjskog porijekla. Žumance je bogato i mineralima, poput gvožđa i cinka.

I najveći dio proteina nalazi se upravo u žumancetu – oko 60 odsto više nego u bjelancetu. Proteini iz jaja su naročito visokog kvaliteta, što znači da organizam može da ih iskoristi gotovo u potpunosti.

Vječita dilema: Holesterol

Jedno jaje sadrži i masnoće – između 180 i 220 miligrama holesterola. Naš organizam sam proizvodi čak četiri puta više, piše Dojče vele (DW).

Holesterol je u osnovi životno važna masnoća u krvi i važan gradivni element ćelija i vitamina. Postoje dvije vrste holesterola:

  • HDL prenosi višak holesterola iz krvnih sudova u jetru i često se naziva „dobar“ holesterol.

  • LDL može da se taloži u arterijama i poveća rizik od bolesti srca i krvnih sudova.

"Znamo da je LDL-holesterol u krvi faktor rizika za određene oblike kardiovaskularnih bolesti, na primjer za takozvanu aterosklerozu, odnosno zakrčenje krvnih sudova", kaže profesor Stefan Lorkovski.

Koliko jaja je bezbjedno?

"Preporuke kažu da se dnevno ne bi trebalo unijeti više od 300 miligrama holesterola", kaže nutricionistkinja Žanin Henkel-Oberlender. Da li je problem holesterol iz jaja?

To odgovara otprilike jednom i po jajetu dnevno, ako se holesterol unosi samo iz jaja. Međutim, on se nalazi i u drugim namirnicama životinjskog porijekla, poput putera, mesa ili mliječnih proizvoda.

Ishrana utiče na količinu holesterola koja se može taložiti u organizmu, ali se taj uticaj danas procjenjuje manjim nego ranije. "Danas znamo da ishrana utiče sa oko 25 odsto, dok se ranije smatralo da taj uticaj iznosi oko 50 procenata", objašnjava Henkel-Oberlender.

"Genetska komponenta je znatno veća od komponente ishrane", dodaje ona. Kod svake četvrte do sedme osobe postoje odstupanja u metabolizmu koja su vjerovatno genetski uslovljena.

Izgradnja mišića i unos proteina

Veliko kokošje jaje sadrži oko sedam do osam grama proteina. Ono obezbjeđuje i aminokiselinu leucin, koja je važna za izgradnju mišića.

Ipak, tih hranljivih materija ima i u mahunarkama, orašastim plodovima i žitaricama. "Zbog toga ne morate da jedete jaja", kaže stručnjak za ishranu Lorkovski.

Proteini najbolje doprinose izgradnji mišića kada se oni dodatno opterećuju treningom. Ipak, često se unosi previše proteina kroz vještačke proizvode. "Taj protein jednostavno nastavlja put kroz crijeva, gdje može izazvati bol u stomaku, nadimanje i proljev", upozorava Henkel-Oberlender.

Uticaj na bubrege i zdravlje srca

Kod zdravih ljudi konzumiranje jaja po pravilu ne izaziva probleme sa bubrezima. Međutim, kod osoba sa oštećenjem bubrega, velika količina proteina može dodatno da optereti organe. "U bubrezima se tada stvara mnogo uree", objašnjava Henkel-Oberlender. To može doprinijeti daljem slabljenju funkcije kod pacijenata sa insuficijencijom.

Što se tiče srca, velike studije često ispituju konzumiranje jednog jajeta dnevno i ne nalaze snažnu direktnu povezanost sa bolestima. Ipak, osobe sa dijabetesom tipa 2 ili problemima sa jetrom trebalo bi da budu oprezne.

"Kod osoba sa dijabetesom tipa 2 konzumiranje jaja je češće povezano sa povećanim kardiovaskularnim rizikom", zaključuje Lorkovski. Sve, dakle, zavisi od individualnog zdravstvenog profila.

(Glas Srpske)