Virdžinija je bila pametna, snalažljiva i hrabra, shvatala je sve što se događa oko nje i postala je jedna od najpoznatijih žena u svijetu organizovanog kriminala, čije su veze sezale do najozloglašenijih mafijaških bosova 20. vijeka.

Djetinjstvo u siromaštvu i sukob sa nasilnim ocem

Rođena je u Alabami 1916. godine kao sedmo od ukupno desetoro djece u izuzetno siromašnoj porodici. Njeno djetinjstvo proteklo je u nemaštini i strahu, dok je otac, teški alkoholičar, redovno fizički zlostavljao nju, njenu majku i ostalu djecu.

Prekretnica u njenom životu dogodila se kada je otac ponovo pokušao da je udari. Djevojčica nije ustuknula, već je zgrabila tiganj i prva udarila njega. Taj događaj, prema pojedinim prikazima njenog života, doprinio je razvoju tvrdoglavosti i dubokog nepovjerenja prema muškarcima.

Od siromašne djevojke do čikaškog podzemlja

Već u ranim tinejdžerskim godinama shvatila je da joj ljepota može poslužiti kao ulaznica u svijet novca i moći. Prema pričama, nije imala ni sopstvene cipele sve do svoje 17. godine, kada je pobjegla od kuće u Čikago.

U bijegu joj je pomogao izvjesni Džordž, sa kojim je bila u vezi od 14. godine, ali ga je po dolasku u Čikago ostavila. Zaposlila se kao konobarica i plesačica u lokalu koji se povezivao sa okruženjem Ala Kaponea, a pojedini izvori navode da je radila i kao prostitutka.

Gospodarica tajni, pranje novca i riječi njenog prvog zaštitnika

Svojim šarmom i ljepotom odmah je privukla pažnju mafijaša Džozefa „Džoija“ Epštajna, koji je vodio ilegalne kladionice na konjskim trkama, pa je ubrzo postala njegova ljubavnica i pomoćnica.

Epštajn ju je uveo u svijet organizovanog kriminala, gdje je učestvovala u poslovima povezanim sa ucenama, pranjem novca, klađenjem i finansijskim malverzacijama.

Koliko se brzo uvlačila pod kožu najmoćnijim muškarcima, najbolje svjedoče riječi koje je, prema navodima iz priča o njenom životu, sam Epštajn izgovorio o njoj:

„Kada ti se ta cura uvuče pod kožu, gotovo je. Ona je poput raka.“

Intimni odnosi i skandali koji su pratili njen život

Virdžinija je koristila intimne odnose kako bi dobila ono što želi, ali i da bi od moćnika saznala njihove najstrože čuvane tajne. U mafijaškim krugovima ostala je upamćena po svojoj drskosti, a o njenom ponašanju pričalo se nakon božićne zabave na kojoj je, prema pojedinim pričama, pred šokiranim gostima i suprugom oralno zadovoljila moćnog mafijaša Čarlsa Fišetija.

To joj je donosilo veliku zaradu, ali i nove moćne ljubavnike, poput Frenka Kostela i Džoa Adonisa, sve dok nije započela svoju najpoznatiju vezu sa Bagzijem Sigelom.

Ljubav sa Bagzijem Sigelom i nastanak hotela Flamingo

Zaljubila se u šarmantnog ubicu Bagzija Sigela, koji je za nju bio jedan od rijetkih muškaraca kojima je vjerovala, dok je ona za njega predstavljala važnu osobu u životu. Spajanjem njegovih veza u Njujorku i njenih poznanstava u Čikagu, Sigel je postao glavno lice projekta luksuznog hotela i kazina „Flamingo“ u Las Vegasu, čiji se naziv često povezuje sa Virdžinijinim nadimkom.

Pričalo se da su se čak tajno vjenčali u Meksiku, iako je on imao suprugu.

Međutim, projekat je gutao ogromne količine novca, a partneri su postajali sve sumnjičaviji. Kroz mafijaške krugove kružile su priče da Virdžinija i Bagzi kradu dio novca i prebacuju ga na tajne račune u Švajcarskoj.

Tenzije su dostigle vrhunac 20. juna 1947. godine, kada je Bagzi Sigel ubijen u kući na Beverli Hilsu. U trenutku atentata Virdžinija se nalazila u Parizu, zbog čega su se pojavile sumnje da je možda znala za planiranu likvidaciju. Njena eventualna umiješanost, međutim, nikada nije dokazana.

Svjedočenje pred Senatom: Tvrdila da nije znala za kriminal

Nakon smrti Sigela, Virdžinija se 1950. godine udala za skijaškog instruktora Hansa Hausera i dobila sina.

Već sljedeće godine pozvana je da svjedoči pred senatskom komisijom koja je istraživala organizovani kriminal. Tvrdila je da nema saznanja o kriminalnim aktivnostima i da su joj bogati ljubavnici davali novac i poklone.

Ubrzo se suočila sa optužbama za utaju poreza, zbog čega je napustila Sjedinjene Američke Države i otišla u Evropu. Dok se skrivala, prijetila je bivšim saradnicima iz podzemlja da će razotkriti njihove tajne.

Njeno tijelo pronađeno je 24. marta 1966. godine u snijegu u blizini Salcburga u Austriji. Pored tijela nalazio se uredno složen kaput, a u njegovom džepu pronađena je oproštajna poruka.

Prema zvaničnom nalazu, Virdžinija Hil umrla je od predoziranja tabletama za spavanje. Ipak, okolnosti njene smrti godinama su podsticale spekulacije o mogućoj umiješanosti mafije, posebno zbog njenog poznavanja tajni organizovanog kriminala.

(Žena)