Bila je udovica norveškog porijekla koja je u Americi tražila novog muža putem bračnih oglasa. Muškarci koji su se odazivali na njene pozive dolazili su na njenu farmu, a neki od njih nikada se nisu vratili kući. Kada je 1908. godine njena kuća izgorjela do temelja, istraga je otkrila jezivu tajnu, ali i misteriju koja do danas nije dobila konačan odgovor.
Žena koja je tražila muža, a iza sebe ostavljala nestanke
Krajem 19. i početkom 20. vijeka, u vrijeme kada su bračni oglasi predstavljali jedan od načina za upoznavanje budućeg supružnika, jedna žena iz malog grada La Porte u američkoj saveznoj državi Indijani privlačila je pažnju muškaraca koji su tragali za novim početkom. Zvala se Bel Ganis, a njeno ime kasnije će postati povezano sa jednim od najpoznatijih neriješenih slučajeva u američkoj kriminalističkoj istoriji.
Rođena je 1859. godine u Norveškoj, pod imenom Brinhild Paulsdater Storset, a kao mlada žena emigrirala je u Sjedinjene Američke Države. Tamo je izgradila život koji je spolja djelovao kao priča o doseljeničkom uspjehu: porodica, imovina i farma. Međutim, nakon niza smrti i nestanaka ljudi povezanih s njom, taj privid počeo je da se urušava.
Smrt supruga i početak sumnji
Prije nego što je postala poznata po muškarcima koji su nestajali sa njene farme, Bel je već bila povezana sa nekoliko smrti koje su izazivale pitanja. Njen prvi suprug, Mads Sorenson, preminuo je 1900. godine. Jedan ljekar sumnjao je na trovanje strihninom, dok je drugi smatrao da je smrt nastupila prirodnim putem. Bel je dobila novac od polise životnog osiguranja, ali protiv nje u tom slučaju nije podignuta optužnica za ubistvo.
Dvije godine kasnije udala se za Petera Ganisa, farmera koji je umro iste godine. Prema Belinom objašnjenju, zadobio je smrtonosnu povredu glave kada mu je na glavu pala mašina za mljevenje mesa. Ni njegova smrt nije dovela do sudskog postupka protiv nje. Ipak, kada su kasnije otkriveni posmrtni ostaci na njenom imanju, ove ranije smrti ponovo su dospjele u središte pažnje istražitelja. Okolnosti smrti oba supruga ostale su predmet istorijskih rasprava.
Bračni oglasi koji su vodili u nepoznato
Nakon smrti drugog supruga, Bel je živjela na farmi u La Portu, gdje je počela da objavljuje oglase tražeći muškarca za brak.
U njima se predstavljala kao udovica koja posjeduje imanje i želi partnera s kojim bi izgradila zajednički život. Potencijalnim udvaračima često je bilo važno da imaju novac ili imovinu.
Jedan od muškaraca koji su se odazvali bio je Endru Helgelien, farmer iz Južne Dakote norveškog porijekla. Došao je u La Porto početkom 1908. godine, nakon što je stupio u kontakt sa Bel. Prema istorijskom prikazu lokalnog muzeja, nakon što je podigao novac iz banke i proveo neko vrijeme sa njom, nestao je. Bel je njegovom bratu Asleu rekla da je otišao, ali to objašnjenje nije bilo dovoljno da otkloni sumnje.
Asle je nastavio da traži brata, a njegovo insistiranje da se slučaj istraži pokazalo se presudnim. Njegov dolazak u La Porto i pitanja o Endruovoj sudbini prethodili su otkriću koje će čitavu zemlju ostaviti u šoku.
Farma na kojoj su pronađena ljudska tijela
U ranim jutarnjim satima 28. aprila 1908. godine, kuća Bel Ganis zahvaćena je požarom. Kada su vatrogasci i mještani stigli, zatekli su zgarište. U ruševinama su pronađena tijela troje djece i tijelo žene bez glave. Pretpostavljalo se da je žena Bel, ali identitet nije mogao biti pouzdano potvrđen.
Dok se još pokušavalo utvrditi šta se dogodilo, Asle Helgelien stigao je na farmu u potrazi za nestalim bratom. Ubrzo su on i drugi ljudi počeli da kopaju po imanju. Pronašli su Endruove posmrtne ostatke, a zatim su uslijedila i druga otkrića.
Istražitelji su na imanju pronašli ostatke najmanje trinaest drugih osoba, prema prikazu Istorijskog muzeja okruga La Porte. Norveška enciklopedija navodi da su otkriveni posmrtni ostaci više muškaraca i žena, kao i brojni koštani fragmenti za koje se pretpostavljalo da potiču od ukupno 30 do 40 ljudi.
Kako su muškarci nestajali?
Prema iskazima i dokazima razmatranim tokom istrage, Bel je muškarce privlačila obećanjem braka i zajedničkog života na njenom imanju. Neki su dolazili iz udaljenih mjesta, nakon što bi se sa njom dopisivali. U pojedinim slučajevima donosili su novac koji su prethodno podigli iz banke ili dobili prodajom imovine.
Posmrtni ostaci pronađeni na farmi povezivani su sa muškarcima koji su nestali nakon što su stupili u kontakt sa njom. Među njima je bila i njena usvojena ćerka Dženi, za koju je Bel ranije govorila da je otišla u Kaliforniju na školovanje. Takvi slučajevi pojačavali su sumnju da nestanci nisu bili slučajni.
Ipak, slučaj je od početka bio praćen senzacionalističkim novinskim izvještajima, protivrečnim svjedočenjima i nepotvrđenim pričama o mogućim saučesnicima.
Rej Lamfer: saučesnik ili žrtva okolnosti?
Jedna od ključnih figura u istrazi bio je Rej Lamfer, radnik na farmi koji je ranije radio za Bel. Prema istorijskom prikazu muzeja, nadao se da će se njome oženiti, a nakon dolaska Endrua Helgeliena postao je ljubomoran.
Poslije požara Lamfer je uhapšen zbog sumnje da je podmetnuo vatru i učestvovao u ubistvima. Međutim, na suđenju u novembru 1908. godine proglašen je krivim za podmetanje požara, ali ne i za ubistvo Bel i njene djece. Njegova osuđujuća presuda za požar nije dokaz da je bio saučesnik u svim zločinima koji su se pripisivali vlasnici farme.
Njegova uloga ostala je predmet rasprava, naročito zbog nejasnoća u vezi sa identitetom žene čije je tijelo pronađeno u ruševinama. Da je tijelo zaista pripadalo Bel, mnoge teorije o njenom bekstvu bile bi ozbiljno dovedene u pitanje.
Da li je ona zaista poginula u požaru?
Ovo je pitanje koje je slučaj pretvorilo iz priče o sumnjivim ubistvima u jednu od najpoznatijih kriminalističkih misterija tog vremena.
Tijelo žene pronađeno u zgarištu nije imalo glavu. Zbog toga nije bilo moguće izvršiti pouzdanu identifikaciju. Istražitelji su razmatrali druge tragove, uključujući stomatološke nalaze, ali sumnje nisu potpuno nestale.
Pojavila se teorija da je Bel podmetnula požar i pobjegla, ostavljajući tijelo druge žene kako bi svi povjerovali da je mrtva. U narednim mjesecima novine su objavljivale navodna svjedočenja ljudi koji su tvrdili da su je vidjeli nakon požara. Međutim, takva svjedočenja nisu pružila konačan dokaz da je preživjela. Druga mogućnost jeste da je zaista poginula u požaru, zajedno sa djecom.
Šta se dogodilo sa Bel Ganis?
Nakon požara, Bel Ganis nikada nije pronađena živa, niti je njena smrt potvrđena na način koji bi otklonio sve sumnje. Tokom godina pojavile su se brojne priče o njenom mogućem bekstvu, novom identitetu i životu daleko od Indijane. Nijedna od tih teorija nije pružila konačan, opšteprihvaćen odgovor.
Danas se Bel pamti kao jedna od najzloglasnijih žena povezanih sa američkim slučajevima serijskih ubistava s početka 20. vijeka. Njena priča, međutim, nije samo priča o osumnjičenoj ubici. Ona je i primjer kako se istorijska činjenica, policijska sumnja i senzacionalistički novinski izvještaji mogu ispreplesti toliko da je teško razdvojiti ono što se zaista dogodilo od onoga što je ostalo na nivou pretpostavke.
Najveća misterija nije samo koliko je ljudi stradalo na njenoj farmi, već i da li je žena za koju se vjerovalo da je poginula u požaru zaista bila Bel Ganis. Više od jednog vijeka kasnije, to pitanje i dalje nema konačan odgovor.
(Stil)
Komentari (0)