ŠLJIVA – PRAVI ČISTAČ ORGANIZMA
Smatra se da je evropska šljiva otkrivena prije više od 2.000 godina, na području oko Kaspijskog mora, tako da je već u doba Rimskog carstva bilo poznato više od 300 vrsta šljiva. Danas se taj broj popeo na oko 2.000 vrsta.
Nekoliko naučnih studija potvrdilo je da konzumacija oko 100 grama šljiva na dan u periodu od tri mjeseca znatno povećava markere u krvi koji pokazuju povećanje gustoće kostiju.
Osim što jača kosti, šljiva smanjuje i rizik od obolijevanja od raka debelog creva, a konzumacija 12 šljiva prosječne veličine na dan tokom dva mjeseca snižava nivo lošeg holesterola.
Svježa šljiva obiluje vitaminima C, B6, B2, B3, K, bakrom, magnezijumom, gvožđem, kalcijumom, i sadrži čak 240 mg kalijuma na 100 g voća. Kalijum u šljivama ima dobar uticaj na krvni pritisak, kao i na zdravlje srca. Ovaj element podstiče koagulaciju trombocita što je važno u borbi protiv ateroskleroze i drugih bolesti srca.
Šljiva obiluje i vlaknima, dva grama na 100 g, a uz sve to je niskokalorično voće. Ova nezaobilazna kraljica marmelade prvi je izbor i kod konstipacije, odnosno zatvora. Dihidroksi-fenil izatin je jedan od sastojaka šljive, zbog kojeg, između ostalih, ovo voće ima laksativni učinak.
Šljive imaju nizak glikemijski indeks, što znači da mogu da pomognu u kontroli nivoa šećera u krvi i da se smanji rizik od dijabetesa tipa 2. One mogu smanjiti nivo triglicerida i glukoze u krvi, za šta je zaslužan lutein. Takođe, flavonoidi u šljivama smanjuju rizik od otpornosti na insulin, a pozitivno utiču i na insulinsku osetljivost, prenosi Magazin Novosti.
Suva šljiva za trudnice
Osim svježih ljekovite su i suve šljive. Poznato je da su one vrlo efikasne u slučaju zatvora. Zato se posebno savjetuju u trudnoći, jer zatvor u ovom stanju može da bude izazvan poremećajem hormona zbog koga se crijeva sporije pomijeraju.