Sezona grijanja je takođe početak većih troškova za svako domaćinstvo, ali stručnjaci upozoravaju da preniska temperatura u domu može biti štetna po vaše zdravlje i vašu imovinu.

Iako ne postoji zakonski propisana sezona grejanja, u Njemačkoj se period od početka oktobra do kraja aprila obično smatra sezonom grijanja. Neki ugovori o zakupu predviđaju i raniji početak, već od 15. septembra. U Hrvatskoj se pravilo razlikuje u zavisnosti od područja, ali osnovni princip ostaje isti: trebalo bi grijati kada temperature padnu ispod određenog praga.

Nekoliko faktora

Spoljašnja temperatura: kada padne ispod 12°C tokom dana nekoliko uzastopnih dana, vrijeme je za grijanje; temperatura u zatvorenom prostoru: ako temperatura u stanu padne ispod 20°C, grijanje treba uključiti, posebno u domovima sa djecom, starijim osobama ili hroničnim bolesnicima; izolacija zgrade: starije, loše izolovane zgrade zahtjevaju grijanje ranije nego moderne ili energetski efikasne nekretnine, piše Dnevno.hr

Posebno u stambenim zgradama, toplota iz susjednih stanova može privremeno „odložiti“ potrebu za grijanjem, ali to nije dugoročno rješenje ako temperature dodatno padnu, izvještava Feniks.
Mnogi žele da uštede na grijanju, ali stručnjaci upozoravaju na moguće posljedice. Povećan rizik od buđi: Hladne prostorije sa viškom vlage stvaraju idealne uslove za razvoj gljivica, koje mogu ozbiljno ugroziti zdravlje.

Rizik od smrzavanja cijevi: Ako se voda u cijevima smrzne, može doći do pucanja i skupe štete od vode. Ovo je posebno rizično za kuće za odmor, kuće koje se rijetko koriste ili prostore bez stalnog grijanja.

Da biste sačuvali svoje zdravlje i svoju imovinu, preporučuje se umjereno, ali kontinuirano grijanje. Vodite računa da temperatura u sobama ne padne ispod 16°C čak ni noću, a optimalna dnevna temperatura za boravak je između 20 i 22°C.