Ipak, stručnjaci ističu da ne postoji jedinstvena preporuka koja odgovara svima. Količina jaja koju možemo redovno konzumirati zavisi od zdravstvenog stanja, nivoa holesterola u krvi, ukupne ishrane i načina pripreme.

Zašto su jaja toliko hranljiva?

Jedno jaje srednje veličine sadrži približno šest grama kvalitetnih proteina, koji organizmu obezbjeđuju esencijalne aminokiseline.

Osim proteina, jaja su izvor vitamina A, D, E, K i vitamina B kompleksa, kao i važnih minerala poput gvožđa, cinka i selena.

Posebno je značajno žumance, koje sadrži lutein i zeaksantin, antioksidanse koji imaju važnu ulogu u očuvanju zdravlja očiju.

Jedno jaje, u zavisnosti od veličine, ima približno 70 do 80 kalorija.

Koliko jaja dnevno je preporučljivo?

Za većinu zdravih odraslih osoba jedno jaje dnevno može biti dio uravnotežene ishrane.

I dva jaja dnevno mogu se uklopiti u jelovnik mnogih ljudi, pod uslovom da je ostatak ishrane raznovrstan i da ne sadrži previše zasićenih masti.

Međutim, svakodnevno konzumiranje tri ili četiri cijela jajeta nije preporuka koja se može primijeniti na sve.

Osobe koje imaju povišen holesterol ili povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti trebalo bi da obrate dodatnu pažnju na ukupnu količinu koju konzumiraju.

Važno je znati da holesterol iz hrane ne utiče jednako na svakoga.

Na nivo holesterola u krvi utiču i nasljedni faktori, fizička aktivnost, zdravstveno stanje i ukupan sastav ishrane.

Nije svejedno kako pripremate jaja

Pored količine, važnu ulogu ima i način pripreme.

Kuvana jaja ili ona pripremljena sa malo ulja uglavnom predstavljaju povoljniji izbor od jaja prženih na velikoj količini maslaca.

Posebno treba obratiti pažnju na namirnice koje se uz njih konzumiraju.

Na primjer, jaja uz svježe povrće i integralni hljeb mogu činiti hranljiv i uravnotežen doručak.

S druge strane, redovno kombinovanje jaja sa slaninom, kobasicama, masnim sirevima i velikim količinama maslaca povećava unos zasićenih masti i soli.

Upravo zasićene masti mogu značajno uticati na povećanje LDL holesterola, poznatog kao „loš“ holesterol.

Ko bi trebalo da bude posebno oprezan?

Iako većina ljudi može redovno jesti jaja, pojedine grupe trebalo bi da pažljivije planiraju njihov unos.

To se posebno odnosi na osobe koje imaju:

  • Povišen LDL holesterol

  • Dijabetes tipa 2

  • Bolesti srca i krvnih sudova

  • Izraženu porodičnu sklonost ranom razvoju kardiovaskularnih bolesti

To ne znači da jaja nužno moraju potpuno izbaciti iz ishrane, već da njihovu količinu treba prilagoditi individualnim potrebama i preporukama stručnjaka.

U takvim slučajevima poželjno je razgovarati sa ljekarom ili nutricionistom, naročito ako su laboratorijski nalazi već pokazali povišene vrijednosti holesterola.

Umjerenost je važnija od strogih zabrana

Jaja su pristupačna i hranljiva namirnica koja može imati svoje mjesto u svakodnevnoj ishrani.

Umjesto strogog ograničavanja samo jedne namirnice, važno je voditi računa o cjelokupnom jelovniku, unosu zasićenih masti i redovnoj fizičkoj aktivnosti.