Mnogi savjeti učitelja, psihologa i drugih naučnika, namijenjeni smirivanju djece, primjenjivi su i na izazove s kojima se odrasli svakodnevno suočavaju. Što više učimo kako da pomognemo djetetu da reguliše osjećanja, to postaje jasnije da su iste strategije potrebne i nama.

„Odrasli su često toliko okupirani obavezama da uopšte ne primjećuju sopstvene emocionalne probleme“, kaže dr Džesi Gold, rukovodilac odsjeka za dobrobit na Univerzitetu Tenesi. „Usmjereni smo na zadatak, a ne na osobu koja ga obavlja.“

Ona dodaje da roditelji djecu uče da su njihova osjećanja opravdana i odnose se prema njima saosjećajno, ali tu logiku ne primjenjuju na sebe, piše CNN.

Preventivni odmor

„Time-out“ ne mora da se koristi kao kazna, nego može biti i koristan alat za samopomoć. Kada osjećaj preopterećenosti postane preintenzivan, ponekad je jedini način da se izbjegne nekontrolisana reakcija privremeno se udaljiti iz situacije. Dr Gold to naziva „preventivnim time-outom“.

Sklanjanje od izvora stresa ili jakih emocija daje priliku za smirivanje prije nego što izgovorite nešto zbog čega biste mogli da požalite. Ako fizičko udaljavanje nije moguće, jednostavna rečenica poput „treba mi minut“ može obezbijediti dovoljno vremena za pribranost.

Veliki i mali problemi

Djeca često na male probleme, poput prosipanja mlijeka, reaguju neproporcionalno snažno. Ali i odrasli su skloni sličnim reakcijama, iako se one manifestuju drugačije. Umjesto vrištanja, odrasli proživljavaju unutrašnju dramu, opsesivno razmišljaju o sitnicama i troše previše energije na nebitne odluke.

Korisna strategija, pozajmljena iz priručnika za vrtić, jeste da se zapitate: Da li je ovo veliki ili mali problem? Ako je problem mali, treba ga riješiti brzo ili ga jednostavno zanemariti, ali u svakom slučaju ne treba dozvoliti da okupira misli.

Upozorenje za prelaz

Djeci su prelazi s jedne aktivnosti na drugu često teški, što može izazvati frustracije. Organizacija Child Mind Institute navodi da su takve situacije čest okidač ispada bijesa. Jedan od načina da se to ublaži jeste najava, na primjer: „Još pet minuta igre, a onda idemo“.

Dr Gold kaže da bismo istu vrstu predvidivosti trebalo da obezbijedimo i sebi. Mnogi odrasli lako izgube pojam o vremenu, pogotovo kada su fokusirani na zadatak. Naučnici to nazivaju „sljepoćom za vrijeme“. Postavljanje alarma pet do 15 minuta prije nego što je potrebno završiti neku aktivnost pomaže u lakšem i mirnijem prelazu.

Tri duboka udaha

Sporo i duboko disanje izuzetno je jednostavna, a efikasna tehnika za smanjenje stresa. Takvo disanje može ublažiti fizičku reakciju na stres, usporiti rad srca, stabilizovati krvni pritisak i aktivirati dio nervnog sistema zadužen za opuštanje.

Kada se dijete uznemiri, savjet da triput duboko udahne može pomoći i njemu i roditelju. Demonstracija vježbe disanja, laganim udahom na nos i izdahom na usta, istovremeno smiruje obje strane.

Osnovne tjelesne potrebe

Roditelji male djece znaju da je gladno dijete često i razdražljivo dijete. Ipak, odrasli često zanemaruju sopstvene osnovne potrebe pa satima funkcionišu samo uz kafu, a zatim se čude manjku koncentracije, iscrpljenosti i lošem raspoloženju. Uzrok ne mora biti samo stres, nego i dehidracija ili glad.

„Naše fizičko zdravlje usko je povezano s mentalnim,“ objašnjava dr Gold. „Ako ne jedete, ne pijete vodu ili ne spavate, bićete grublji, razdražljiviji i lakše ćete zaplakati, baš kao i djeca“. Čaša vode ili jednostavan obrok mogu značajno da poprave stanje.

(SuperŽena)