Spremni ste da saslušate, da pozajmite ili riješite nečiji problem, da beskrajno pomažete, ali, kada samo jednom kažete „ne“, situacija se mijenja i za tu osobu preko noći postajete persona non grata. Ljudi koji iskorištavaju druge najčešće eksploatišu njihovu empatiju, povjerenje ili osjećaj odgovornosti, kao glavne elemente manipulacije. Ipak, neke od tih znakova teško je detektovati na prvi pogled.

Svi smo se bar jednom našli u situaciji kada nas je proganjao osjećaj da dajemo više nego što dobijamo, bilo da je riječ o ljubavnom, prijateljskom ili čak poslovnom odnosu. Svaka međuljudska konekcija prirodno je protkana oscilacijama i povremenim gubicima ravnoteže, a linija između uzajamne pomoći i suptilnog iskorištavanja je – tanka. No, kada ovo drugo pređe granicu, jasno je da je u pitanju nezdrava, destruktivna interakcija kojoj bi trebalo na vrijeme stati na put, poručuju psiholozi.

Pojavljuju se u vašem životu samo kada im nešto treba

Krenimo od najučestalijeg primjera... Niste se čuli mjesecima, osoba s kojom ste se ranije viđali skoro svakog dana kao da je zaboravila da postojite, a onda odjednom prelazi u akciju: stalno vas zove, šalje poruke, prisjeća se zajedničkih dogodovština, interesuje je kako ste, šta ima novo na poslu, i tako dalje.

Zbunjeni ste, možda i sumnjičavi, a onda shvatate razlog – toj osobi potrebna je pozajmica. Kao pravi prijatelj koji ima dovoljno razumijevanja i empatije za sve, priskačete u pomoć. A onda intenzitet kontakta ponovo opada... Taj neko vas je pošteno iskoristio, šta drugo zaključiti. Nikad ga nije zaista zanimalo ni kako ste, ni kako živite, ni šta radite.

Normalan telefonski razgovor podrazumijeva sve što se svodi na svakodnevnu komunikaciju, bez obaveza i traženja usluga. Međutim, ako se kontakt redovno inicira isključivo zbog određenog razloga, odnosno resursa, taj odnos nije ni iskren, ni prijateljski, već postoji isključivo iz koristi, uglavnom jednostrane. Metodu komunikacije zasnovanu na objektima psiholozi smatraju karakterističnom komponentom manipulativne interakcije.

Samo su formalno zainteresovani za vas

U smislenoj komunikaciji, pažnja nije usmjerena samo na ono što druga osoba može da pruži. Trebalo bi da obje strane pamte značajne događaje iz zajedničke istorije, da budu sposobne da slušaju i da su uvijek zainteresovane za dobrobit onog drugog. Realnost je, međutim, često drugačija, i mnogi su se opekli, neki i više puta.

U utilitarnom modelu, navedeni elementi postaju dekoracija. Obično pitanje „Kako si?“ brzo ustupa mjesto određenom zahtjevu, a razgovor o vašim problemima se skraćuje ili čak prekida ako drugoj strani ne može donijeti praktičnu korist. Ono što je ovdje indikativno nije emocionalnost, već stalni nedostatak recipročnog interesovanja.

Pomoć je skoro uvijek jednostrana

Prijateljstvo ne zahtijeva računovodstveni paritet: jedna osoba ulaže više danas, druga sljedećeg mjeseca. Ali, dugotrajan nedostatak reciprociteta mijenja prirodu odnosa. Ako neko redovno koristi vaše vrijeme, veze, profesionalne vještine ili novac, ali je uvijek zauzet kada ga zamolite za nešto, više se ne radi o „jednokratnom neusklađivanju mogućnosti“. Neke studije direktno opisuju destruktivnu prekomjernu zavisnost kao nerecipročno primanje podrške. Mora da postoji ravnoteža, inače govorimo isključivo o koristoljublju.

Čim ih odbijete, njihov stav se dramatično mijenja

A šta se dešava kada se uobičajeni obrazac „pokvari“? Kada na nečiji zahtjev ili molbu odgovorite mirnim „ne“, a dobru volju koju ste koliko juče pokazivali zamijenite demonstrativnim negodovanjem, tišinom, sarkazmom ili čak optužbama?

Odbijanje svakako neće zadovoljiti drugu stranu. Osjetiće razočarenje i vrlo vjerovatno bijes. No, vješti manipulatori mogli bi da u tom trenutku „uključe“ dobro poznate mehanizme: da vas pritisnu kroz nametnuti osjećaj krivice, posramljivanje, ponižavanje i druge suptilne oblike kojima će pokušati da vas pretvore u negativca. Tada je važno odigrati pametno i ne dozvoliti uvlačenje u spletku.

Granice koje ste postavili doživljavaju se kao glavna prepreka

Kada od vas dobije negativan odgovor, uobičajene reakcije poput „Da li je ovo previše za tebe?“, „Nisam ti stranac“ ili „Uvijek si mi ranije pomagao“ same po sebi ne otkrivaju motive osobe koja traži pomoć. Ali, granice moraju da postoje. I da se poštuju – niko nema prava da upravlja vašim vremenom, energijom, novcem. Ako odbijanje prate cjenkanje, pritisak ili zahtjev za objašnjenjem, nemojte da se uplićete u taj narativ i da zalazite dalje u priču.

Bez vašeg doprinosa odnos počinje da blijedi

Ako neka osoba poslije odbijanja nestane iz vašeg života i prestane da pokazuje bilo kakvo interesovanje za produžetak odnosa, očigledno je da je sve što ste imali s njom bilo zasnovano na čistoj koristi. Ne smijete da dovodite u pitanje sopstvenu vrijednost, jer ste već pokazali da je posjedujete. Druga strana, pak, mora da preispita svoju. A vi ćete – odmah, prije ili kasnije – shvatiti da takva interakcija nije bila zdrava i da će vam život biti bolji bez nje.

(Žena)