Njihove životne priče povezuje pokajanje, odluka da napuste dotadašnji način života i posvete se vjeri, zbog čega se ovaj dan vezuje za poruku da čovjeka prošlost ne mora zauvijek da određuje.

U crkvenom predanju ostale su upamćene kao žene koje su napravile duboku promenu, prihvatile odgovornost za svoje postupke i nastavile da žive u molitvi i podvigu. Njihovo praznovanje zato nosi poruku nade, ali i podsjećanje da pokajanje podrazumijeva promenu u djelima.

Pelagija je napustila bogatstvo, Taisa otišla u manastir

Prema crkvenom žitiju, Pelagija je poticala iz Antiohije i bila poznata po ljepoti i bogatstvu stečenom životom koji se opisuje kao grešan. Preokret je nastupio kada je čula propovijed episkopa Nona. Potresena njegovim riječima, zatražila je krštenje, a potom razdijelila imovinu siromašnima.

Otišla je u Jerusalim i na Jeleonskoj gori živjela povučeno, pod muškim imenom Pelagije, posvećena postu, molitvi i bdenju. Crkva je pamti kao primjer iskrenog pokajanja i istrajnosti u odluci da promijeni život.

Prepodobna Taisa poticala je iz Egipta. Prema njenom žitiju, razgovor sa monahom Pafnutijem podstakao ju je da napusti dotadašnji način života i ode u ženski manastir. Tamo je provela oko tri godine u strogom podvigu i molitvi. Njena priča, kao i Pelagijina, u pravoslavnom predanju svjedoči o mogućnosti oproštaja i duhovne obnove.

Kako se obilježava ovaj dan?

Za praznik Prepodobne Pelagije i Prepodobne Taise u crkvenim izvorima nisu navedeni posebni narodni običaji, niti posebne zabrane kućnih poslova. Zato nema osnova da se ovom danu pripisuju obavezni rituali za sreću, udaju ili zaštitu doma. U središtu njihovog crkvenog proslavljanja jesu molitva i poruka pokajanja, što se vidi i u bogoslužbenim pjesmama posvećenim svetiteljkama.

Vjernici njihov spomen mogu da obilježe molitvom kod kuće i odlaskom na bogosluženje tamo gdje se služi.

Napomena o postu: Ove godine 21. oktobar pada u srijedu i u pravoslavnom kalendaru označen je kao posni dan. Post se vezuje za srijedu kao posni dan u sedmici, a ne za poseban narodni običaj posvećen ovim svetiteljkama.

Da li je ovo krsna slava?

Kada je riječ o krsnoj slavi, važno je razlikovati crkveno praznovanje svetitelja od porodične slave. To što su Pelagija i Taisa upisane u kalendar ne znači da njihov dan svi vjernici obilježavaju slavskim kolačem i žitom.

Krsna slava vezana je za svetitelja zaštitnika određene porodice i njenu tradiciju, dok za ove dvije svetiteljke nema potvrde da pripadaju rasprostranjenim krsnim slavama među Srbima.