ŠMIT ISPRED OHR-a Podrška brzom formiranju vlasti na osnovu stvarnih izbornih rezultata

– Najvažniji je posao je pružanje podrške brzom formiranju vlasti na osnovu stvarnih izbornih rezultata. Zahvaljujem se i onima koji nisu uspjeli, zato što je sastavni dio demokratije u slučajevima kada neko pobijedi, a s druge strane neko i izgubi.

I želim da poručim svima da iskoriste svoje četiri godine pametno i u duhu uzajamne saradnje za dobro svih ljudi u ovoj zemlji. Isto tako želim izraziti zabrinutost zbog zbivanja u kojima neki nisu bili u stanju privhvatiti rezultate, želim da se to shvati u svim dijelovima zemlje u svim entitetima.

U zdravim demokratijama rezultate potvrđuje nezavisna komisija, a ne političke stranke. CIK organizira izbore, prebrojava glasova i na kraju objavljuje rezultate. Diskreciono pravo je CIK-a da istraži slučajeve ukoliko se pojave određene izborne nepravilnosti. – rekao je Šmit.

Pružio je i nedvosmislenu podrška Centralnoj izbornoj komisiji u izvršavanju njihovog ključnog mandata.

– Ne bi trebalo biti prijetnji usmjerenih prema članovima CIK-a. Podstičem rad tužilaštva i sudija u nastojanju da pravdu privedu i da istraže slučajeve onih koji su uradili određene nepravilnosti. Posao političkih stranaka nije da samo kritikuju CIK, oni imaju pravo da saslušaju njihove stvarne rezultate, i najvažniji posao je pružanje podrške u brzom formiranju vlasti na osnovu rezultata izbornih – dodao je Šmit.

U svom svojstvu kao VI pred i međunarodne zajednice, nedvosmislen o podržavam iznimno važan rad ove institucije.

– Potrebno je da BiH preuzme nekoliko reformi kako bi napredovala na svom putu ka EU. U tom smislu glavni zadatak predstavlja rješavanje statusa državne imovine bivše države Jugoslavije. Do sada sam bio u prilici da vidim da je BiH jedina bivša država iz Jugoslavije koja nije riješila ovo važno pitanje.

– Na osnovu odluka mog prethodnika državna imovina se nalazi pod zabranom raspolaganja koja traje već 17 godina pri čemu se očekuje prihvatljivo rješenje državnog parlamenta, a svi relevantni akteri su se složili da se ovo pitanje mora rješavati na saveznom nivou kao što je istako i u Ustavni sud. Ništa od toga se nije dogodilo, podstičem državne i entitetske organe vlasti da uzajamno sarađuju na ovim pitanjima i to još prošle godine, ali sve je bilo uzalud. Razočaravajuće je biti svjedokom takve inertnosti. Ali ja nisam ovdje da budem razočaran nego da radim – rekao je Šmit.

Dodao je da je njegovo stanovište o ovom pitanju poznato te da se može vidjeti na stranicama OHR-a.

– Parlament BiH mora konačno usvojiti zakon na državnom nivou koji se tiče državne imovine. Da budem sasvim jasan, ovdje se ne radi o nekim poslovima iza kulisa kao što neki nastoje to da imputiraju. Radi se jednostavno o tome da političari konačno moraju da se pokrenu i da rade svoj posao u okviru državnih institucija. Obećavam da ćemo raditi na održivom, prihvatljivom rješenju, ništa manje niti ništa više od toga.

Visoki predstavnik se osvrnuo i na odluku koju je donio na dan izbora, odnosno 2. oktobra.

–  Odluke su se morale donijeti i o njima je moralo biti govora. I moram reći da sam isto tako nezadovoljan vezano za razvoj takvih događaja. Bilo bi zapravo bolje da su se političari angažirali u iskrenom dijalogu kako bi BiH pokrenuli naprijed za dobrobit svih građana.

Tu se zapravo nije radilo o tome da li bi se nešto tako odvijalo u Neumu, Sarajevu, Tuzli ili na bilo kojoj drugoj lokaciji.

Moram naglasiti da svi rezultati ovih diskusija nisu doveli do odgovarajućeg ishoda, zapravo bili su nula. Nije bilo čak ni spremnosti da se dogovore oko prvog koraka, a to je bilo finansiranje izbora. Umjesto toga morao sam intervenisati da bi građani mogli izaći na izbore 2. oktobra.

Evropski standardi moraju postati norma u BiH. Ljudska i građanska prava moraju biti zajamčena za sve građane. Ovo dakle kao poruku ne upućujem samo političkim strankama, nego i svim pojedincima u ovoj državi. Želim da se obratim onima koji žive i rade u ovoj zemlji – naveo je Šmit.

– Zapravo ovdje se radi i govorimo o diskriminaciji protiv pojedinaca. Tu se ne radi o etničkoj strukturi, ovog ili onog etničkog naroda. Tu se radi o diskriminaciji u kojoj ne možemo praviti razliku i reći neko je Srbin, Hrvat, Bošnjak ili Ostali. Svi građani BiH zaslužuju da se suprotstavimo takvim vrstama diskriminacije.

Svi građani imaju ista prava i ja ću u naknadnom dijelu svog rada da se pobrinem da to bude osigurano.

Šta se sada odvija nakon što se ove odluke upute parlamentima i kada se oni počnu pitati šta učiniti sa ovim odlukama. Ja ću im reći šta je potrebno učiniti. Potrebno je u konačnici se pobrinuti za ostvarivanje svih ljudskih prava iz predmeta Sejdić – Finci i ostali. Ja sam se pobrinuo za funkcionalnost Federacije. Nove sudije Ustavnog Suda FBIH su imenovane nakon što smo to čekali tri godine. Čisto da vam navedem to kao jedan od primjera – rekao je Šmit.

Istakao je da je iznenađen da nije mnogo toga čuo o tome.

– Dakle ja ovdje nisam napravio revoluciju nego sam jednostavno išao na to da slijedim ono što je bilo zacrtano odlukama Ustavnog suda. Realizirao sam jednu od opcija po kojoj se ljudi ne razlikuju kojoj etničkoj grupi pripadaju. Omogućava im se da preuzmu zakonsku inicijativu kako bi takvo pitanje podnijeli Parlamentu.

Uslijedili su razumni i racionalni komentari koji su išli linijom da kažu, „da, učinimo si to za Federaciju, ali šta je sa RS i državom“. Priznajem, trebamo da radimo na tom pitanju, ali u ovom trenutku sam sagledao funkcionalnost same Federacije.

Moj recept za to je uzeti učešće svih građana. I ponekad čovjek može konstatovati da ljudi previše pričaju jedan o drugom umjesto da pričaju više jedni sa drugima. U tom pogledu sam već poduzeo određene aktivnosti uspostavljanja serije komunikacija, ali koje se ne započinju u palačama. Nego umjesto toga komunikacije kroz razgovor sa mladim ljudima i u protekle dvije sedmice sam ohrabren podrškom onih koji su mi iskazali da je to ispravan način djelovanja.

I započeću sa jednom izjavom za koju se može reći da je izjava filozofa, ali da može doći i od mlade osobe koja živi u BiH.

– „Da bi se sloboda omogućila čovječanstvu, mora im se omogućiti da pričaju jedni s drugima“ citirao je Šmit filozofa Karla Jaspersa.

BONUS VIDEO: