SUTRA JE PREOBRAŽENJE U narodu se obično kaže da poslije toga više nema velikih vrućina, a evo šta se ne smije raditi!
Srpska pravoslavna crkva slavi Preobraženje Gospodnje. Taj praznik posvećen je sjećanju na događaj Hristovog preobraženja na gori Tavor kada on najavljuje svoje potonje stradanje i slavu.
„Tada se Hristu i apostolima javio Mojsije i Ilija koji su govorili sa Gospodom o njegovoj smrti u Jerusalimu“, piše u vjerskim knjigama.
Ikona Preobraženja često krasi ikonostase, a na njoj je predstavljen Hristos na gori, okružen svjetlošću, sa sagovornicima Ilijom i Mojsijem, dok trojica apostola, Petar, Jakov i Jovan, uplašeni leže na zemlji.
U crkvenim bogosluženjima praznuje se sedam dana, tokom kojih se pjevaju pjesme posvećene ovom jevanđelskom događaju.
Preobraženje pada uvijek u vrijeme Gospojinskog posta i zato je praznična trpeza obogaćena vinom i ribom.
Brojni običaji i vjerovanja
Svaki praznik i njegovi običaji vezani su i za godišnje doba. Zato se u narodu obično kaže da od Preobraženja uglavnom više nema velikih vrućina, ali i da se cijela priroda preobražava.
Takođe se nekad vjerovalo da je Preobraženje posljednji dan za kupanje u rijekama.
U crkvi se na Preobraženje, u znak zahvalnosti Bogu na plodovima koje daje zemlja, osvjećuje grožđe i dijeli narodu, a u krajevima gdje nema grožđa, drugo voće.
Običaj je, takođe, da se grožđe dijeli i na groblju za pokoj duša mrtvih.
Vjeruje se i da se na veliki praznik Preobraženje i nebo, u gluvo doba noći, tri puta preobražava, a ko to vidi i drugom objelodani – izgubiće razum.
Preko dana se na Preobraženje ne spava da se ne bi drijemalo tokom godine.
U vinogradarskim krajevima o Preobraženju se okupljaju oni koji su napustili zavičaj, u Metohiji svetkovine su u Velikoj Hoči, pod okriljem srednjovjekovnih nemanjićkih zadužbina.
BONUS VIDEO: