NA METI I RADNICI SA BALKANA Nova koalicija u Njemačkoj pregovara o migracionoj politici

Aloonline.ba | Ana Dragaš | Vijesti ∙ 17.03.25 20:32 ∙ 0

Ova mjera ima za cilj kontrolu imigracije i ublažavanje pritiska na domaćem tržištu rada.

Njemački demohrišćani i socijaldemokrate pregovaraju o formiranju nove vlade, a jedna od ključnih odredbi potencijalnog koalicionog dogovora u dijelu koji se odnosi na migracije je smanjenje broja radnika u Njemačkoj sa zapadnog Balkana.

Naime, sadašnje odredbe, koje su uvedene 2016. godine, dozvolile su legalan dolazak niskokvalifikovanih radnika iz BiH, Srbije, Albanije, Crne Gore, s Kosova i iz Sjeverne Makedonije, a kvota je, poslije nekoliko godina uspješnog sprovođenja programa, ograničena na 50.000 radnika.

Novi koalicioni sporazum predviđa da se ovaj broj prepolovi, i da godišnje bude dozvoljen dolazak 25.000 radnika.

Ova mjera ima za cilj kontrolu imigracije i ublažavanje pritiska na domaćem tržištu rada.

Međutim, postoji zabrinutost da bi takvo smanjenje moglo pogoršati nedostatak vještina u određenim sektorima, pa se unutar poslovne zajednice pojavio otpor i kritika ovih planova. Poslovna udruženja, posebno iz sektora građevinarstva, njege i ugostiteljstva, upozoravaju da bi ovakvo smanjenje moglo dodatno pogoršati postojeći nedostatak kvalifikovanih radnika.

Holger Švaneke, generalni direktor Centralnog udruženja njemačkih zanatlija (ZDH), izjavio je za „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ da bi smanjenje kvote radnika sa zapadnog Balkana dodatno pogoršalo nedostatak kvalifikovanih radnika u zanatskom sektoru.

Najvažnija odredba ovog pravila je da svaki nekvalifikovani radnik, koji nema diplomu ili ne posjeduje specijalnu vještinu za koju se može dobiti „plava karta“, odnosno privilegovano useljavanje, može otići u Njemačku i tražiti posao.

Ako nađe posao, samo je potrebna potvrda poslodavca da mu taj radnik treba, kao i formalna potvrda da se na ovu poziciju nije kandidovao njemački radnik ili radnik iz EU.

S tim dokumentima može otići u njemačko vizno konzularno odjeljenje u svojoj zemlji i zatražiti radnu dozvolu za rad u Njemačkoj.

Nova koalicija, pritisnuta nezadovoljstvom stanovništva zbog nekontrolisanih migracija, namjerava preduzeti više mjera kako bi se smanjio pritisak na njemački migracijski sistem, a pravilo za zapadni Balkan je jedna od predloženih mjera.

Rasprava o planiranim rezovima se nastavlja, a različite interesne grupe izražavaju zabrinutost i ukazuju na potencijalne negativne posljedice po njemačko tržište rada. Osim poslodavaca, nezadovoljni su i sindikati, koji smatraju da su se radnici sa zapadnog Balkana pokazali kao dobri radnici i da su dali doprinos njemačkoj ekonomiji.

Jasmin Fahimi, predsjednica Saveza njemačkih sindikata, rekla je da su radnici iz našeg regiona doprinijeli stabilnosti njemačkog tržišta rada.

Neki političari iz Zelenih i FDP-a takođe su izrazili svoju zabrinutost i pozivaju na diferencirano sagledavanje situacije.

Pregovori o formiranju nove koalicije još traju i za sada nema konačne odluke o ovoj odredbi.

Sami radnici sa zapadnog Balkana, međutim, sve se češće odlučuju na povratak kući, žaleći se na značajno povećanje troškova života.

Jedan električar iz Banjaluke, koji se vratio iz Bavarske, kaže da je stan u Minhenu plaćao 1.100 evra i da, kada se saberu svi troškovi, izračunao je da više može u svojoj struci zaraditi u BiH.

„Osim toga, ovdje sam u svojoj kući, sa svojom porodicom. Uslovi rada i plate su tamo bolji, ali troškovi su porasli u protekle dvije godine“, rekao je on.

Pridružite se našoj Viber zajednici