MOLITVA ZA MENSTRUACIJU! „Od AMIN do LAJKA“ Da li se CRKVA preselila na DRUŠTVENE mreže?

ALOONLINE.BA | Vijesti ∙ 16.02.22 16:10 ∙ 0

"Neće nama duhovno pomoći dijeljenje fotografija na društvenim mrežama, već post i molitva, mijenjanje sebe samih na bolje", kaže episkop Sergije.

Društvene mreže su u svemu uzele maha, pa tako, čini se i u istinskom vjerovanju. Nerijetko smo svjedoci da korisnici istih otvaraju stranice koje za kratko vrijeme zaprate desetine hiljada ljudi, a broj pratilaca raste na „lajku“ fotografija svetaca.

„Ako je Isus Hrist dobrodošao u Vašem domu u komentaru napišite „DA“, „Ako želite da se u naredna 24 časa desi čudo, „lajkajte“ fotografiju manastira Ostrog“, samo su neke od objava na društvenim mrežama. Istinski vjernici, čini se, ne mogu ostati ravnodušni na ove objave. Sa druge strane administratori stranica na ovaj način „kupe“ vjerne pratioce. Ako je suditi po Crkvi, to „vjerni“ je jedino što u ovom slučaju ima ikakve veze sa vjerom.

Ono što posebno privlači pažnju je da se na pretraživačima sve više „kucaju“ raznorazne molitve. Izmišljene su molitve – za platu, menstruaciju, mir u kući, vraćanje muža/žene, djevojke/momka. spisak je zaista predug.

Gotovo da ne postoji ovozemaljski problem ili dilema za koju na Internetu ne možete naći molitvu, te upute na koji način se pravilno moliti, do željenog rezultata.

Ipak, stav Crkve je u potpunosti drugačiji od savremenih shvatanja.

– Hrišćanski život bez molitve je nezamisliv, jer hrišćanska duša diše kroz molitvu. Zbog toga je Crkva, kroz niz vijekova, ustanovila molitve koje su nam danas poznate i koje možemo pročitati u pravoslavnim molitvenicima. Molitvu Gospodnju ili „Oče naš“ dao nam je Gospod Isus Hristos, i u toj molitvi je sadržano sve ono što treba čovjeku u svim vremenima. S druge strane, molitve koje tokom bogosluženja i obreda proiznosi sveštenik sabrane su u dvije knjige (Služebniku i Trebniku) – rekao je za aloonline.ba njegovo preosveštenstvo episkop bihaćko- petrovački i rmanjski Sergije.

U današnje vrijeme, dodaje, uporedo sa istinskom pobožnošću, razvila se i pseudopobožnost, čiji je cilj, namjerni ili ne, da vjernika učini sujevjernim.

– Zbog toga nailazimo na molitve koje nisu utemeljene na pravilnom razumjevanju hrišćanske vjere, nego imaju za cilj da zbune i onako konfuzan osjećaj religioznosti kod onih koji upražnjavaju te iste molitve. Stoga su takve molitve duhovno štetne za one koji ih praktikuju, jer istinski vjernik svoj život i svoje probleme i želje treba povjeriti Gospodu, jer samo On zna šta nam je potrebno a šta nije, šta će nam koristiti a šta će nam biti na duhovnu štetu – istakao je episkop Sergije.

Uostalom, dodaje on, Gospod Isus Hristos nam je rekao: „A kada se molite, ne praznoslovite kao neznabošci, jer oni misle da će za mnoge riječi svoje biti uslišeni. Ne budite, dakle, slični njima; jer zna Otac vaš šta vam treba prije no što zaištete od njega.“ (Mt 6, 7-8).

Episkop naglašava da svako od nas, bez ikakve sumnje, može i treba da se moli i svojim riječima, ali da molitve budu takve da u njima na prvom mjestu tražimo da se ispuni na nama volja Božija, a ne naše želje, čije bi ispunjenje, često, bile siguran put u sopstvenu duhovnu pogibao.

Episkop Sergije se posebno osvrnuo na dijeljenje fotografija svetaca po društvenim mrežama.

– Današnji čovjek je u velikoj mjeri svoje postojanje izmjestio u virtuelni svijet. To je produkt vremena u kojem živimo i taj trend teško možemo zauzdati. Čovjek na društvenim mrežema često sebe predstavlja onakvim kakav baš i nije u realnom životu, pa postavljanje fotografija, odnosno ikona, svetitelja, Bogorodice ili Hrista može da ima sasvim drugačiji motiv od onog koji se želi predstaviti – kaže.

Uostalom, dodaje, virtuelna stvarnost je virtuelna, ona nije stvarna, pa tako ni pobožnost koja se izražava putem te stvarnosti, često i vrlo neukusno, nije nešto čemu bi se trebao pridavati naročit značaj.

U svemu je, dakle, najvažniji motiv.

– Ako je neko na svoj profil, na nekoj od društvenih mreža, stavio neki od svetih likova, s ciljem pridobijanja većeg broja pratilaca, to onda nije ni pobožnost, ni crkvenost, već duhovna obmana i sebe i drugih. Društvene mreže, kao što im i ime govori, jesu mjesto gdje se uspostavljaju društveni kontakti, ali ne i mjesto gdje se treba širiti lažna pobožnost i površna crkvenost – ističe episkop.

Od svog nastanka, tvrdi, hrišćanska vjera bila je suočena sa uplivima lažnih učenja, koja je Crkva odbacivala kako bi sačuvala istinitost i autentičnost hrišćanskog predanja.

Jeresi i jeretika, kaže, bilo je oduvijek, ali ovo sa čim se danas suočavamo samo je produkt vremena. Zbog toga je važno prepoznati hrišćanstvo koje nudi Crkva, od onoga što se svijetu nudi putem društvenih mreža. Vjeru je oduvijek pratilo i sujevjerje, a jedno sa drugim nemaju baš ništa zajedničko. Vjera počiva na ljubavi, a sujevjerje na strahu.

– Primjera radi, upoznali su me da mnogi ljudi, koji sebe smatraju hrišćanima, putem društvenih mreža pozivaju svoje virtuelne prijatelje da treba da podijele, na primjer, fotografiju Ostroga kako bi ih pratila sreća ili kako im se ništa loše ne bi dogodilo. Ovo je primjer istinskog sujevjerja, dok bi prava vjera podrazumijevala da postimo, kada je to crkvenim kalendarom utvrđeno, ali i da se molimo. Jer, neće nama duhovno pomoći dijeljenje fotografija na društvenim mrežama, već post i molitva, mijenjanje sebe samih na bolje i sticanje Duha Svetoga kroz liturgijski život Crkve. Sve van toga nije nam na duhovnu korist – zaključuje episkop Sergije.

Pridružite se našoj Viber zajednici