FAKULTETSKE DIPLOME OKAČILI O KLIN I UHVATILI SE MOTIKE! Sve više mladih na SEOSKOM imanju započinje PRIVATNI BIZNIS! Vraćamo se korijenima
Sve je više mladih, i to visokoobrazovanih, koji su po završetku Poljoprivrednog fakulteta, misleći kako dalje i praveći životne planove, odlučili da ipak ostanu na porodičnom seoskom imanju i započnu privatni biznis.
Takvo opredjeljenje, koje predstavlja ključni faktor za oporavak ruralnih područja, adekvatnim mjerama već nekoliko godina podržava i Vlada Republike Srpske, s ciljem sprečavanja odlaska populacije sa sela.
Jedna od njih je i podrška ostanku mladih na selu, na koju su oni aplicirali sa različitim projektima, nakon čega im je poslije ispunjavanja uslova Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS isplatilo po 40.000 maraka bespovratnih sredstava za pokretanje sopstvenog biznisa.
Da svoju budućnost gradi na selu odlučio je i Stevo Bogdanović iz Gornje Slatine kod Šamca, koji kaže da je novac namijenjen za samozapošljavanje poljoprivrednih inžinjera odličan potez, koji je mladim privrednicima od izuzetnog značaja.
– Nije mala stvar da u današnje vrijeme dobijete od nekog 40.000 maraka. I prije toga pokrenuo sam ratarsku i stočarsku proizvodnju, a taj novac sam upotrijebio da je unaprijedim i kupio sam tri nove priključne mašine sa kojima obrađujem oko 95 hektara zemlje – rekao je Bogdanović.
Na taj način je, kaže, dosta ubrzan rad na imanju, poslove efikasnije obavljaju i ispoštuju agrotehničke rokove.
Mladi poljoprivrednik Dragan Popović iz sela Palačkovci kod Prnjavora kaže da je na dobijeni iznos uložio još 5.000 maraka i kupio mehanizaciju za unapređenje ratarske proizvodnje.
– Značajno mi je pomogla ova mjera Vlade jer sam kupio vrhunske mašine, koje u današnje vrijeme i u ovim uslovima poslovanja vlastitim sredstvima ne bih mogao da obezbijedim – rekao je Popović.
Ističe da je uz savremenu mehanizaciju ubrzao sjetvu i prskanje i što je najvažnije smanjio troškove proizvodnog procesa.
– Na selo se moramo vratiti, jer treba obezbijediti hranu za stanovništvo u gradovima. Velika je odgovornost biti poljoprivrednik i proizvoditi hranu. Mi odgovaramo za njenu ispravnost i ujedno za ljudske živote, od nas zavisi kvalitet ishrane – rekao je Popović.
I Dario Grujić iz Prnjavora sredstva je usmjerio u mehanizaciju, prema projektu na koji je i aplicirao.
– Kupio sam traktore i priključke. Još treba da investiram u voćnjak, ali dobijeni novac je u dobrom dijelu pomogao – rekao je Grujić.
Širenje proizvodnje
Milićanka Snežana Đurić aplicirala je za podršku Vlade s ciljem da pokrene sopstveni biznis jer nije imala posao poslije odrađenog pripravničkog.
– S obzirom na to da imamo rasadnik malinina, aplicirala sam za manju hladnjaču, uzela još sadnica i raširila rasadnik, a zatim sam kupila i liniju za proizvodnju soka. Zadovoljna sam jer se to sve isplatilo kasnije. Nisam se plašila rizika, nisam imala ništa da izgubim, samo sam mogla da dobijem – rekla je Đurićeva, prenosi Glas Srpske.