– Otvorila sam oči i pogledala u nepoznatu ženu koja mi stoji u sobi. Ona mi je rekla da šutim, a ja sam u prvi mah pomislila da je lopov i skočila sam iz kreveta. Otvorila sam balkonska vrata i rekla joj da siđe vanjskim stepenicama napolje. Pomislila sam da je sa njom još neko od lopova možda ušao u kuću. Kada sam sišla u prizemlje vidjela sam da ona nije sišla vanjskim stepenicama napolje,već se preko nižeg krova popela na viši krov, jer nam je kuća iz više etaža. Kada je počela da galami, govori da će joj neko nauditi i da će skočiti sa krova shvatila sam da je bolesna i pozvala sam policiju. Govorila sam joj da se ne plaši i da ću joj pomoći, ali ona nije htjela sići – priča ona.
Ističe da i pored velikog straha koji je sinoć osjetila, čitav dan ne može da prestane da misli o nesrećnoj ženi koja je u još većem strahu noćas panično bježala i popela se po noći na krov njene kuće.