UPLITANJE U POLITIČKA ZBIVANJA U BiH OHR pokušava da vrati moć iz Ešdaunove ere

ALOONLINE.BA | Vijesti ∙ 09.06.22 11:04 ∙ 0

"Uskoro u BiH mnogi sa sjetom sjećati Valentina Incka i OHR, koji se za vrijeme njegovog mandata nije pretjerano miješao u unutrašnja politička zbivanja"

Foto: Printscreen

Odluka Kristijana Šmita da nametne pravila o finansiranju opštih izbora mogla bi da predstavlja uvod u sve češće i drastičnije uplitanje OHR u politička zbivanja u BiH.

– Očigledno je da Kristijan Šmit za svoje postupke ima podršku SAD, EU i svoje matične države, Njemačke, za mnogo agresivniju politiku koju treba da provodi u BiH. Plašim se da je ovo samo početak i da u budućnosti možemo očekivati još mnogo nametnutih odluka, pa čak i povratak sankcionisanju pojedinih političara i zabranama njihovog političkog djelovanja, kao što je to bio slučaj za vrijeme Pedija Ešdauna – kaže za Srpskainfo član Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji, Srećko Đukić.

On, između ostalog, smatra da će se uskoro u BiH „mnogi sa sjetom sjećati Valentina Incka“ i OHR, koji se za vrijeme njegovog mandata nije pretjerano miješao u unutrašnja politička zbivanja.

– Incko mnogima nije valjao, a sada bi, vjerovatno, ti isti voljeli da se vrati njegovo vrijeme. Šmit očigledno ima podršku Vašingtona, Brisela i Berlina za sve svoje aktivnosti, tako da ne vidim ko bi ga mogao zaustaviti da provede ono što je zamišljeno u centrima moći koji ga podržavaju. Političkim liderima Republike Srpske potrebno je mnogo mudrosti, strpljenja i taktičnosti, kako bi iz ovog burnog vremena i oni, ali i narod koga predstavljaju, nekako isplivali bez teških posljedica – smatra Đukić.

Profesor geopolitike i bivši savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH, Srđan Perišić, takođe se slaže sa ocjenama da dosadašnje ponašanje i aktivnosti Kristijana Šmita ukazuju na to da će Zapad, prema njegovim riječima, pokušati da dalje jača ulogu i intervencionizam OHR u BiH.

– Da sve ide u tom pravcu pokazuje to što je Šmit za nepunih godinu dana nametnuo već pet odluka. Inače, djelovanje visokih predstavnika u prethodnom periodu, odnosno od zaključivanja Dejtonskog sporazuma do danas, uvijek je zavisilo od pozicije moći koja je stajala iza njih – kaže Perišić.

On, između ostalog, podsjeća na to da je najžešći intervencionizam Kancelarije visokog predstavnika, kao i primjena Bonskih ovlaštenja, bila prisutna u, kako kaže, jeku unipolarnog poretka i svjetske hegemonije SAD.

– U to vrijeme su visoki predstavnici nametali najviše zakona i ponašali se kao upravnici BiH. Vrhunac te hegemonije bio je za vrijeme mandata Pedija Ešdauna, kad je nametnuto najviše zakona i kada je najviše izvornih dejtonskih nadležnosti oduzeto od Republike Srpske. Međutim, poslije 2008. godine, velike ekonomske krize, a zatim i rusko-gruzijskog rata, SAD su polako postajale sila u opadanju. Rusija se tada vraća na Balkan, a Kina se prvi put u istoriji pojavljuje u ovom regionu i Evropi uopšte. Tad počinje i opadanje moći visokih predstavnika. To je period Valentina Incka, koji je dugo bio visoki predstavnik ali nije bio pretjerano aktivan, zbog čega je često dobijao i optužbe iz Sarajeva zato što ne nameće zakone i ne oduzima nadležnosti Srpskoj. Uzrok toga je bilo što iza Incka nije stajala ona snaga i moć Zapada, kao što je to bilo u vrijeme Ešdauna i njegovih prethodnika – kaže Perišić.

Pridružite se našoj Viber zajednici