AFERA „RESPIRATORI“: Šta su potpisivali NOVALIĆ i MILIĆEVIĆ, te koje su CIJENE respiratora koje su UAE donirali?!

Saslušanjem četvero svjedoka danas je u Sudu BiH nastavljeno suđenje premijeru Federacije BiH Fadilu Novaliću i ostalima u vezi sa nabavkom 100 kineskih respiratora, vrijednosti 10.530.000 KM.

Osim Novalića, za spornu nabavku respiratora optuženi su suspendirani direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak, ministrica finansija Federacije BiH Jelka Milićević i vlasnik firme „Srebrena malina“ Fikret Hodžić.

Današnji svjedoci su ispitivani na određene okolnosti koje se odnose na period iz 2020 godine u vrijeme proglašenja pandemije koronavirusa.

Svjedokinja Jovana Šehovac, je do jula 2020. godine radila u Agenciji za zaštitu ljudi i imovine “Sword” te je radila na obezbjeđenju na portirnici zgrade Federalne uprave civilne zaštite. Ona je u knjigu dnevnih izvještaja evidentirala sve stranke koji su ulazili u zgradu FUCZ-a.

Potvrdila da je Fikret Hodžić dolazio kod direktora FUCZ-a Dalile Efendić, odnosno da ga je ona direktno odvela u ured  Efendić. kazala je da je dolazio još dva do tri puta.

Nakon što joj je predočen dnevni izvještaj potvrdila je da je zapisala da je 2. aprila 2020. godine Hasan Ganibegović (bivši direktor Ureda premijera FBiH Fadila Novalića, op. a.) imao sastanak sa direktorom Fahrudinom Solakom.

Advokatica Vasvija Vidović joj je takođe prezentovala izvještaj u kojem je 14. maja 2020. godine evidentiran dolazak Davora Pehara, direktora Zavoda za javno zdravstvo kod Fahrudina Solaka.

Svjedokinja je kazala i da su ponude dolazile u FUCZ , ali je i pojasnila da je znala da je riječ o ponudi kada bi joj bilo rečeno da za takvu poštu pozove Adnana Hrapovića.

Mahira Šetić , viši referent u službi trezora pri federalnom ministarstvu finansija, potvrdila je da su ona i njena kolegica Almira Ibrišević odradile dva naloga FUCZ-a za plaćanje u korist „Srebrene maline“ od oko 4,9 i 5,5 miliona KM.

Ona je pojasnila da svaki budžetski korisnik u trezorsku aplikaciju unosi fakturu, a što je i u ovom slučaju urađeno. Ona je u kazala da je vidjela da se radilo o respiratorima.

Naloge za isplatu su prosljeđivale Mariju Glibiću koji ih je nosio na potpis Jelki Miličević i Fadilu Novaliću. Nakon što im se vrati potpisani nalog slali su ga u banku.

Mario Glibić, pomoćnik federalne minstrice finasija Jelke Miličević za sektor trezora pojasnio je da svi javni prihodi i rashodi budžetkih korisnika dolaze na jedan račun i da ministarstvo finansija za sve njih obavlja plaćanje. Svako od 70 budžetskih korisnika sklapa svoje ugovore te ne može potrošiti više od limita koji je određen za svakog od njih. Svjedok je kazao kad budžetski korisnik povede javnu nabavku on će sve unijeti u trezorsku aplikaciju.

Glibić se nije mogao sjetiti da li je imao uvida u aplikaciju FUCZ-a za plaćanje računa „Srebrenoj malini“ i da je tek saznao o čemu se radi kada se počelo pisati o aferi u medijima.

Glibić kazao je da su ga koleginice obavijestile da je stigla urgencija za plaćanje, ali da se ne sjeća da li je tada znao za koju svrhu. Plaćanje je izvršeno sa podračuna FUCZ i sa glavnog računa.

Kazao je da oni u trezoru nisu kontrolni organ i ne bave se nadzorom već izrađuju naloge za isplatu.

Odgovarajući na putanja odbrane Jelke Miličević, Glibić je rekao da godišnje obrade 200.000 naloga što je u prosjeku hiljadu naloga dnevno. Takođe je pojasio da su mnogi nalazi bili u milionskim iznosima i da to nije ništa neobično, kao primjer je pomenu isplate penzija koje iznose više od stotinu miliona. Na nalogu se, kako je rekao, vide samo šifra i i iznos , a ne vidi se o čemu se radi.

Na pitanje braniteljice Fahrudina Solaka, Marsele Bajramović, kako trezor zna šta plaća ako nema opisa, Glibić je odgovorio da on nema uvida u fakture koje se unose. Kazao je da on nije pravio naloge za isplatu i da pretpostavlja da su službenice u trezoru imale uvid u dokumenta.

Na pitanje Senke Nožice kazao je da se na nalogu koji ide na potpis Novaliću i Miličević ne vidi svrha plaćanja.

Na ovaj odgovor je reagovao Fahrudin Solak rekavši „ Očito ministrica i premijer ne znaju šta plaćaju“.

Nakon što je svjedok odgovarajuću na pitinja advokatice Nožice pomenuo da je donio određenu dokumentaciju, reagovala je advokatica Vidović kazavši da odbrana nema taj dokument. Odlučeno je da se taj dokument dostavi odbranama, a da će zbog toga ovaj svjedok biti ponovo pozvan 28. januara na pretres.

Posljednji je svjedočio Dževdet Turnadžić izvršni dorektor špediterske firme „Interšped“. On je odgovarajući na pitanja tužiteljice kazao da je njegova firma odradila tranzit donacije medicinskih sredstava i opreme Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) za Vladu Crne Gore. Avion s donacijom nije mogao sletiti u Podgoricu pa je njegova firma angažovana da preuzme donaciju na sarajevskom aerodromu i odradi tranzit i carinsku proceduru za Podgoricu. Tranzit je odrađen 4 . juna 2020 godine.

Robu je pratila profaktura sa spiskom robe u njenom ukupnom vrijednošću. Nakon što je tužiteljica pokazala svjedoku fakturu , svjedok je pročitao da je upisano 50 komada respiratora, 6.000 dolara po komadu, odnosno ukupne vrijednosti od 300.000 američkih dolara.

Turnadžić ne zna o kakvoj vrsti respiratora se radilo, ali kako je rekao vodio je da je riječ o istoj vrsti respiratora koji je UAE donilrala BiH i koji su već duže vrijeme stajali u carinskom skladištu na sarajevskom aerodromu. Svjedok je kazao da je donacija za BiH stajala već mjesec dana.

Na pitanja advokatice Vidović, Turnadžić je kazao da mu se predstavnik UAE obratio 4. juna 2020. i da ne zna kada je te zemlja nabavila respiratore, kao ni da li im se mijenjala cijena tokom pandemije. Rekao je da on ne zna o kakvim se respiratorima radi, invanzivnim ili neinvazivnim.

Odgovarajući na pitanja advokatice Bajramović, svjedok je potvrdio da u donaciji za Crnu Goru nije naveden tip respiratora, te da on ne zna razliku između respiratora tipa ACM 812 i ACM 812 A.

Advokatica Bajramović je takođe ustvrdila da svejdok nije znao da je u fakturi donacije za BiH nvedena vrijednost jednog respiratora u vrijednosti od 42.000 američkih dolara, te da će odbrana to uložiti kao materijalni dokaz.

Turnadžič je naknadno pojasnio, na pitanje Fikreta Hodžića, da se kod donacija dešava da se vrijenost robe prikaže u manjoj vrijednosti. Svjedok je pojasnio da se mogu napisati simbolične cijene ili da se iskažu u nula vrijednosti ili se stavljaju stvarne cijene. Prema njegovim riječima, carina može reagiovati i tražiti korigovanje cijene.