PREMJEŠTAJU SE U DRUGU KATEGORIJU Oglasio se Tramp o izuzeću elektronike od carina

Aloonline.ba | Tamara Bogunovic | Svijet ∙ 14.04.25 16:14 ∙ 0

Američki predsjednik Donald Tramp u nedjelju je dodatno naglasio poruku svoje administracije da će izuzeće pametnih telefona i računara od carina na uvoz iz Kine biti kratkotrajan potez.

Foto: Flickr

„Ti elektronski uređaji samo se premještaju u drugu kategoriju carina. Razmatramo poluvodiče i cijeli lanac snabdijevanja elektronikom u nadolazećim istragama carina zbog nacionalne bezbjednosti“, objavio je Tramp na društvenim mrežama.

Bijela kuća u petak je objavila izuzeće od visokih recipročnih carina.

Trampov ministar trgovine Hauard Lutnik izjavio je da će ključni tehnološki proizvodi iz Kine, zajedno s poluvodičima, u iduća dva mjeseca biti obuhvaćeni novim posebnim carinama.

Na azijskim berzama danas su cijene dionica porasle, najviše u tehnološkom sektoru, jer je Tramp zasad izuzeo pametne telefone i računare od recipročnih carina na uvoz iz Kine.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je jutros u sedam sati u plusu 1,6 odsto, nakon što je prošle sedmice izgubio četiri odsto.

Japanski Nikkei indeks danas je ojačao 1,9%, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji, Australiji i Hongkongu porasle između 0,9 i 2,4 odsto.

Pritom su najviše porasle cijene dionica tehnoloških kompanija jer je Tramp zasad izuzeo 20 tehnoloških proizvoda od carina na uvoz iz Kine.

Međutim, to će biti kratkotrajno jer je Bijela kuća poručila da se ti elektronski uređaji samo premještaju u drugu kategoriju carina.

Carine na poluvodiče biće objavljene ove sedmice, a uskoro i na pametne telefone.

To uvođenje, pa odgađanje carina zbunjuje ulagače i poslovodstva, pa će to, kažu analitičari, loše uticati na ekonomije.

„Osnovna carina od 10 odsto na sav uvoz već je vrlo visoka, a ukupne carine na uvoz iz Kine od 145 odsto su prohibicijske. Ne možete zaustaviti trgovinu između dvije najveće svjetske ekonomije, a ne očekivati štetu. Mi procjenjujemo da mogućnost recesije u SAD i svijetu iznosi 60 odsto“, kaže Brus Kasman, direktor u banci JPMorgan, prenosi telegram.hr.

Američki i evropski terminski indeksi najavljuju znatan rast cijena dionica na Vol Stritu i evropskim berzama.

A na valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta stagnira na najnižem nivou u tri godine.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kretao se jutros oko 99,70 bodova, dok je u petak naveče iznosio 99,78 bodova.

Pritom je kurs američke prema japanskoj valuti skliznuo sa 143,50 na 143 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na evropsku, pa je cijena evra dostigla 1,1375 dolara, dok je u petak naveče iznosila 1,1355 dolara.

Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošle sedmice, druge zaredom, zbog carinskog rata između SAD i Kine, kao i najave Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) o povećanju proizvodnje.

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 1,3 odsto, na 64,76 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,8 odsto, na 61,50 dolara.

Nakon što su sedam dana ranije potonule više od 10%, cijene su pale i prošle sedmice, kada su ponovo dominirale vijesti o američkim carinama. Trgovci se plaše da će carinski rat, koji je pokrenuo Tramp, usporiti rast svjetske ekonomije, a time i potražnje za naftom.

U srijedu su cijene znatno porasle jer je Tramp odlučio na 90 dana odgoditi primjenu dodatnih recipročnih carina svim zemljama, osim Kini.

Kasnije su cijene nafte ponovo pale jer je Tramp carine na uvoz iz Kine povećao na ukupno 145 odsto. Kina je brzo uzvratila podizanjem carina na 125%.

Analitičari procjenjuju da će carinski rat dvije najveće svjetske ekonomije smanjiti obujam svjetske trgovine te zakočiti rast privrede i potražnje za naftom.

„Tržište usmjeruju carine i gubitak povjerenja u transparentnu i konciznu politiku“, kaže Tamas Varga iz PVM-a.

Uprkos očekivanjima o smanjenju potražnje, vodeći proizvođači nafte planiraju na tržište plasirati znatno više barela.

Saudijska Arabija, Rusija, Irak, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Kazahstan, Alžir i Oman povećaće u maju proizvodnju za 411.000 barela dnevno, što odgovara količini planiranoj za tromjesečni period, objavila je Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC).

Odluka se, kako su dodali, zasniva na procjeni o kontinuirano solidnom odnosu ponude i potražnje i pozitivnim tržišnim izgledima.

Lutnik je rekao u nedjelju da će se pametni telefoni, računari i druga elektronika izuzeta od visokih carina na uvoz iz Kine, suočiti s odvojenim novim carinama uz poluvodiče koje će Trampova administracija objaviti u naredna dva mjeseca.

Lutnikove izjave u emisiji „This Week“ na televiziji ABC, u kojoj je najavio nove namete na ključne tehnološke proizvode, označavaju posljednji zaokret carinskih planova Trampa koji su uznemirili globalni trgovinski poredak otkad su najavljeni na, kako ga je sam opisao, „Dan oslobođenja“ 2. aprila.

Trampova administracija u petak je zagarantovala izuzeća od oštrih recipročnih carina na pametne telefone i druge elektroničke proizvode, što je posebno važno za tehnološke tvrtke kao što su Apple i Dell Technologies koje se oslanjaju na uvoz iz Kine.

Trampove stalne carinske promjene pokrenule su trgovinski rat s Kinom i potaknule najveće oscilacije na Wall Streetu od pandemije virusa korona 2020. godine. Referentni indeks 500 agencije Standard & Poor pao je za više od 10 odsto otkad je Trump preuzeo dužnost 20. januara.

Lutnik je rekao da će Tramp uvesti „posebnu vrstu carine“ na pametne telefone, računala i drugu elektroniku za mjesec ili dva, uz sektorske carine koje ciljaju na poluvodiče i farmaceutske proizvode.

Rekao je da će ti novi nameti biti odvojeni od Trampovih takozvanih recipročnih carina, u sklopu kojih su se carine na kineski uvoz popele na 125 odsto.

„On kaže da su izuzeti iz recipročnih carina, no uključeni su u carine za poluvodiče, koje dolaze za mjesec ili dva“, rekao je Lutnik ABC-ju, predviđajući da će to uzrokovati premještanje proizvodnje ovih proizvoda u Sjedinjene Države.

„Ove stvari su od nacionalne bezbjednosti, zato moramo obezbjediti da se proizvode u Americi“, rekao je Lutnik.

On je ovom izjavom rekao više nego što se saznalo u subotu, kad je Bijela kuća rekla medijima da će Tramp pokrenuti novu istragu o poluvodičima, što bi moglo dovesti do novih carina.

Peking je u petak uzvratio povećanjem carina na američki uvoz na 125 odsto.

Kina je u nedjelju najavila da procjenjuje učinak izuzeća carina za tehnološke proizvode koji su uvedeni kasnije u petak.

„Zvono na tigrovu vratu može odvezati samo osoba koja ga je svezala“, saopšteno je iz kineskog Ministarstva trgovine.

Pridružite se našoj Viber zajednici