NETO NULA-TARGET NAŠE BUDUĆNOSTI
FOTO/PIXABAY
Do 2050. čekaju nas masovne promjene načina života.
Britanska studija Tony Blair Instituta za globalne promjene kaže da nas u narednih 30 godina čekaju drastične promjene u svim segmentima života. Uključujući energente, hranu pa i naše ponašanje, sve bi trebalo da se uskladi sa smanjenjem emitovanja CO2, da bi se dostigla takozvana Neto nula.
Prva na redu su ograničenja u letenju koja bi trebala da smanje putovanja avionom za 6% do 2035. godine.
Za automobile bi putovanja trebalo smanjiti za samo 4%.
Ovaj novi izvještaj postavlja dva ključna pitanja u vezi s tom idejom – koje će promjene ljudi morati napraviti u svom životu da bi to postigli, i jesu li spremni na te promjene? Studija ističe da je većina smanjenja emisija do sada postignuta uglavnom promjenom prirode proizvodnje električne energije.
No, za postizanje pravno obvezujućih ciljeva konkretno,Velike Britanije o emisijama do 2030. godine, kao i za postizanje Neto nule do 2050. godine, biće potrebne „značajne promjene u ponašanju potrošača (i glasača) u cijeloj zemlji“. „Politički prihvatljiv“ put do neto nule.
U izvještaju Blair Instituta kaže se da se „fokusira na ograničen broj specifičnih promjena u ponašanju, minimizira potrebu za masovnim promjenama načina života, poput prestanka letenja ili masovnog prelaska na biljnu prehranu“.
Ovo gledište dijele i mnogi ekolozi
-Većina rješenja koja su potrebna za suzbijanje klimatskih promjena mogu i trebaju biti osmišljena tako da unesu minimalne poremećaje u naš svakodnevni život-, rekla je Caterina Brandmayr iz Green Alliance -a.
-Tamo gdje je potreban određeni stepen promjena, političari bi trebali biti jasni javnosti o tome šta je potrebno i razjasniti bogatstvo prednosti koje bi takođe uslijedile, od uštede troškova do udobnijih domova i boljeg zdravlja.-
Prema studiji, letenja avionom trebala bi se smanjiti za 6% po osobi, što znači da će većina i dalje moći letjeti za 30 godina.
-Mislim da ćete vidjeti promjene u vazduhoplovstvu do 2050. godine, vidjećete održiva goriva i vodonik, vidjećete električne avione za kraća putovanja-, rekla je Jess Ralston iz Odjeljenja za energetsku i klimatsku obavještajnu službu.
-Pogledajte šta se dogodilo u posljednjih 30 godina, imamo internet, potpuno smo promijenili sistem napajanja. Svijet je vrlo drugačije mjesto nego prije 30 godina, a to će biti ponovo 2050. godine nema sumnje da ćemo i dalje letjeti na naše praznike 2050. –
Iako će većina u narednim decenijama još uvijek moći krenuti na aerodrom, za manjinu će to vjerovatno biti mnogo skuplje.
U Engleskoj je 2018. godine samo 10% ljudi koji su često letjeli odgovorno za više od polovine svih međunarodnih letova.
Nešto manje od polovine stanovništva te godine nije ni poletilo niti jednim letom.
Dok vlada pokušava smanjiti emisije CO2 u vazdušnom saobraćaju, mnogi stručnjaci vjeruju da bi imalo više smisla oporezivati ove vrlo česte letače.
Što se tiče vožnje, izvještaj ističe da će do 2035. godine ljudi morati biti za volanom oko 4% manje nego što su sada.
No, izvještaj takođe kaže da se do tada očekuje da će oko 60% voznog parka biti na baterije, kao i sva nova vozila koja se prodaju.
Ovo je značajna promjena i zahtijevaće velika ulaganja u infrastrukturu kako bi ljudi mogli puniti svoje sjajne nove EV. Ta vrsta potrošnje može održati visoke troškove.
-Alternativne tehnologije će poboljšati kvalitet vazduha koji udišemo, što će zauzvrat poboljšati zdravlje mnogih posebno ako se udaljimo od benzinskih i dizelskih oblika prevoza-, rekao je Sir David King, bivši glavni naučni savjetnik vlade i sada šef Savjetodavne grupe za klimatske krize.
-Već vidimo porast pješačenja i vožnje biciklom među potrošačima. Međutim, brzi prelaz na ove alternativne tehnologije zahtijeva progresivnu regulaciju koja će pokrenuti tranziciju, a to će se barem kratkoročno izjednačiti s povećanjem troškova za preduzeća.-
Što se tiče prehrane, izvještaj Instituta Blair ponavlja stav Odbora za klimatske promjene, koji je ranije ove godine savjetovao vladu da bi ljudi trebali jesti 20% manje mesa i mliječnih proizvoda do 2030. godine, a 35% manje do 2050. godine.
Ključni aspekt postizanja ove promjene biće ekonomski
– Dakle, pokušaj da se ljudima sa niskim prihodima dopusti da imaju više biljnu ishranu je zaista važno.- Jedna stvar je postaviti prave podsticaje da se ljudi podstaknu na prehranu prilagođenu klimi. Drugo je navesti ih da promijene svoje navike.
Studija Blair Instituta ističe da bi do 2035. godine oko 40% domova moralo koristiti sisteme grijanja s niskim udjelom ugljika.
Ovo je jedan od najvećih izazova s kojima se vlada suočava kada je Neto nula u pitanju.
Potpuna zabrana postojećih plinskih kotlova sada se smatra malo vjerovatnom do 2035. Stručnjaci kažu da je vrijedno imati na umu da su neke od predloženih zamjenskih tehnologija, poput izmjenjivača topline, imale dodatne koristi u zagrijavajućoj klimi.
-S izmjenjivačima topline, naravno, rade grijanje i hlađenje-, rekao je prof. Maslin.
Izvještaj Instituta Blair naglašava da velike promjene načina života ne bi trebale biti potrebne, ali neki naučnici smatraju da to neće biti slučaj, te da će naši životi izgledati sasvim drugačije.
Dakle, ako plan za Neto nulu ne bude išao dovoljno brzo, moguće je da će biti potrebna veća ograničenja emisija CO2 povezana s ponašanjem potrošača kako bi se nadoknadio nedostatak.
Možda vas zanima
Svijet
vremenska prognoza
Sarajevo
Banja luka
Mostar
Tuzla
Bihać
Bijeljina
Zenica
Prijedor
Pale
