NAPETO U SKANDINAVIJI! Ruski brodovi u Baltičkom moru, ŠVEDSKA I DANSKA šalju vojsku
Ali, ne i u susjednim skandinavskim zemljama. Njihove vlade su sve nervoznije zbog širenja ruskih vojnih manevara, piše Deutsche Welle.
Švedska
Vlada u Štokholmu reagirovala je brzo i s velikim publicitetom: krajem prošle sedmice je na ostrvo Gotland u Baltičkom moru poslala veći broj oklopnih vozila i od tada ulicama patroliraju vojnici.
Na Gotlandu, koji je samo oko 350 kilometara vazdušne linije udaljen od ruske eksklave Kalinjingrad, živi oko 60.000 ljudi. Naročito u pitoresknom lučkom gradu Visby, glavnom mjestu na ostrvu, vojska dominira gradskom slikom. Odgovorni u glavnom gradu Švedske pred sobom imaju sljedeći najgori mogući scenarij: Rusija bi narednih dana ili sedmica mogla ne samo pružiti pipke prema Ukrajini nego i prema baltičkim zemljama Estoniji, Letoniji i Litvanija i tako se opasno približiti Švedskoj.
Švedska nije članica NATO-a, ali tijesno sarađuje s tim vojnim savezom. Od kada je Rusija anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim 2014. Štokholm je ponovo pojačao obranu. 2017. Švedska je ponovo uvela obvezni vojni rok.
Finska
Sa svojom 1300 kilometara dugom granicom s Rusijom Finska joj je blizu kao nijedna druga evropska zemlja. Ni Finska nije članica NATO-a. Slično kao i u Švedskoj, nema potrebne većinske podrške za pristup zapadnom vojnom savezu. S obzirom na to da je vlada u Helsinkiju dugo smatrana pragmatičnom u odnosima s Moskvom, sada se više ne može sakriti rast nepovjerenja.
Dugi niz godina u političkim programima stoji opcija pristupanja NATO-u, ali najjasniji znak odvraćanja Finske od Rusije bio je u decembru prošle godine. Premijerka Sanna Marin okončala je dugogodišnji spor oko nabavke novih borbenih zrakoplova i naručila 64 najmodernija aviona F-35 od firme Lockheed Martin iz Sjedinjenih Država. Posao vrijedan 8.4 milijarde eura.
Vlada u Kopenhagenu u odnosu s Moskvom u ovom trenutku slijedi dvostruku strategiju. S jedne strane je isto kao i Švedska pojačala svoju vojnu prisutnost u Baltičkom moru. Naime, u Baltik je poslala jednu fregatu, veći broj borbenih zrakoplova F-15 i oko 200 vojnika.
Danska je jedna od osnivačica NATO-a, i samim tim je ta intervencija pod vrhovnim zapovjedništvom vojnog saveza.
Osim toga, Danska je odlučila podržati Ukrajinu s oko 22 miliona evra. Od aprila 2014. ukrajinske vojne snage ratuju na istoku zemlje protiv separatista koje podržava Rusija. Mirovni plan, koji je dogovoren uz posredovanje Njemačke i Francuske je na ledu. Nakon posjeta istočno-ukrajinskoj konfliktnoj regiji, ministar vanjskih poslova Jepe Kofod izrazio je zabrinutost zbog kibernetičkih napada na internetske stranice ukrajinske vlade.
Norveška
Kao još jedna od osnivačica NATO-a, Norveška je od 1949. njegov sastavni dio i nalazi se na vanjskim granicama na sjeveru. Obrambena politika igra vrlo veliku ulogu u samopouzdanju te zemlje. Oko 8000 mladih muškaraca i žena godišnje odsluži obvezni vojni rok. Norveška s Rusijom dijeli oko 200 kilometara dugu granicu, a obje zemlje su pri tom konkurentice kada se radi o sferi utjecaja na Arktiku. Ovo je još jedan od razloga zašto se ovih dana ulažu napori da se pokaže vojna spremnost.
SAD, Njemačka i ostali zapadni saveznici imaju jedinstven stav o sukobu u Ukrajini, rekao je u srijedu američki državni tajnik Enoni Blinken nakon sastanka s njemačkom kolegicom Analenom Berbock.