KOLIKO JOŠ? Mogu li izbori da promijene zaštitu koju Amerika nudi Evropi
Dakle, ocjenjuje BBC, prisustvo takvih snaga u Sjevernom moru tokom proteklih nekoliko nedjelja imalo je za cilj da umiri evropske saveznike, uprkos političkim neizvjesnostima kod kuće.
Američka vojna moć je pomogla u zaštiti Evrope u posljednjih 75 godina, ali predsjednički izbori u SAD postavljaju pitanje: koliko još?
Vojni komandanti daju sve od sebe da izbjegnu politiku.
Međutim, među grupom novinara pozvanih na brod USS „Hari S Truman“, američki predsjednički izbori bili su visoko na agendi.
Pitanje je bilo: hoće li Amerika i dalje stajati uz Evropu?
„Ono što mogu da vam kažem je da smo čvrsto posvećeni našoj alijansi, čvrsto posvećeni NATO-u“, rekao je kontraadministrator Šon Bejli.
Ali on nije taj koji će odlučivati o spoljnoj politici SAD, niti će njegov odgovor umanjiti sumnje.
Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus zna da su promene u vazduhu.
Upitan o vjerovatnom uticaju američkih izbora na Evropu prošle nedelje, on je rekao da je pitanje da li će Amerika činiti „mnogo manje ili malo manje“.
Nije spomenuo imena, ali je Donald Tramp taj koji će vjerovatno učiniti „mnogo manje“.
USS „Hari S Truman“ sa ponosom nosi ime predsjednika koji je pomogao u osnivanju NATO-a pre 75 godina.
Ali, drugi Trampov mandat bi mogao ponovo da uzdrma savez do same srži.
Trumanova doktrina o davanju vojne, ekonomske i političke podrške ugroženim demokratskim nacijama se veoma razlikuje od Trampove politike Amerika na prvom mjestu.
Nedavno je rekao da Rusija može da „radi šta god hoće“ saveznicima koji ne troše dovoljno na odbranu.
Svako povlačenje SAD iz Evrope ostavilo bi veliku „rupu“.
SAD imaju više od 100.000 vojnog osoblja raspoređenog u Evropi.
Posljednji put kada je bio predsjednik, Tramp je zaprijetio da će povući neke od tih snaga.
Ako bude izabran, mogao bi ponovo da uradi isto.
Mnogi republikanci vjeruju da Evropa treba da brine sama o sebi.
Realnost je da se američki vojni fokus već pomera na istok ka indo-pacifičkom regionu i usponu Kine.
Kina sada ima veću mornaricu od SAD, pa je Pentagon vidi kao svoj najveći bezbjednosni izazov.
Amerika će, međutim i dalje biti najistaknutija vojna sila na svijetu, pitanje je kako će to iskoristiti sljedeći predsjednik, piše BBC, prenosi Tanjug.
BONUS VIDEO: