MIJENJA SE USTAV SRBIJE konačno se zna i šta se mijenja
Procedura za izmjenu Ustava odmakla je od početne faze pošto su više puta probijeni rokovi, postavljeni u okviru pregovora sa EU.
Skupštinski odbor za ustavna pitanja usvojio je nacrte ustavnih amandmana i ustavnog zakona, a oba teksta naći će se na javnoj raspravi i javnom slušanju sljedeće nedjelje – u Nišu, Kragujevcu, Novom Sadu i Beogradu. Uoči dolaska predsjednika Venecijanske komisije, sa kojom je koordiniran rad na izmjeni najvišeg pravnog akta, RTS je provjeravao – šta je novo u oblasti pravosuđa i kako reaguju oni na koje se izmjene odnose.
Posle više odlaganja, opet je počela procedura izmjene najvišeg pravnog akta u državi. Konačno se zna i šta se mijenja: ne samo u odnosu na aktuelni Ustav, već i Nacrt ustavnih amandmana iz 2018. godine.
Vladan Petrov, član Radne grupe za izradu akta o promjeni Ustava i profesor ustavnog prava, ističe da je uvažen zahtjev koji je dolazio i od Evrope i od struke, a to je da se izvršna i zakonodavna vlast povuku iz tijela koja će birati sudije.
– Način izbora sudija je ono što se suštinski mijenja, jer sudije više neće biti birane u Narodnoj skupštini, već će to uvijek činiti Visoki savjet sudstva koji je sada sastavljen na suštinski drugačiji način – rekao je Petrov.
To znači da u izboru sudija više ne učestvuju ministar pravde, predsjednik Skupštinskog Odbora za pravosuđe, ali ni predsjednik vrhovnog Kasacionog suda, koji će se zvati kao nekad – Vrhovni sud.
– Još jedna važna stvar je što se garantuje apsolutna stalnost sudijske funkcije, ukida se probni mandat sudija na tri godine, što je smatrano jednim od najvećih nedostataka važećeg Ustava. Kategorički tvrdim, Ustav garantuje apolutnu stalnost sudijske funkcije, što znači da reizbora ni po Ustavu ne može biti – dodao je profesor Petrov.
Promene u tužilaštvu
Kada je riječ o javnom tužilaštvu, dvije su promjene: neće više biti zamjenika javnih tužilaca. Neće ni, kao do sada, javne tužioce birati Skupština na prijedlog Vlade, već će to činiti Visoki savjet tužilaca. Za izmjene pohvale, ali i ukazivanje na nedostatke.
– Jedan nedostatak je način izbora pet istaknutih pravnika za članova Visokog savjeta sudstva, i drugi je većina za donošenje glasova u Savjet od osam u svakom slučaju. Mislimo da bi on mogao da bude otklonjen time što bi bio stavljen u zakon. Ako ostane u Ustavu, onda će to biti problem, jer ćemo dolaziti ili do blokade tog tijela, pa ono praktično neće postojati ili ćemo napraviti jednu atmosferu trgovačku – rekla je Dragana Boljević iz Društva sudija Srbije.
Koje su primjedbe struke
Primjedba struke jeste da je nedjelju dana malo za javnu raspravu i upoznavanje sa tekstom. Propuštena je, kažu, prilika za promjenu Ustava i u drugim oblastima.
– Zadatak da se Ustav mijenja u dijelu pravosuđa jeste postavljen kroz proces evrointegracija. Međutim, podsjetimo, Ustav iz 2006. godine je komentarisala i Venecijanska komisija i mnoge druge odredbe pored ovih, ovo je bila odlična prilika da se o tim kritikama raspravlja i da se promjeni Ustav na sveobuhvatan način – istakla je Katarina Golubović iz JUKOM-a.
Da bi promene bile usvojene, neohodna je dvotrećinska većina u Skupštini, referendum, pa tek onda slijedi izmjena Ustava. I sve to do kraja godine. Srbija je do sada 13 puta menjala Ustav. Posljednji put 2006. zbog razlaza Srbije i Crne Gore. Sada zbog obaveze da domaće zakonodavstvo uskladi s evropskim.