Hrpa „ničijih“ bankomata na Jadranu, meta naivni turisti

ALOONLINE.BA | Ana Dragaš | Region ∙ 15.06.25 12:33 ∙ 0

Provizije za podizanje novca na tim bankomatima su enormne, a najčešće mete su naivni turisti.

FREEPIK

Na najfrekventnijim lokacijama na Jadranu u turističkim središtima sve je veći broj bankomata koji nisu u vlasništvu javnosti dobro poznatih banaka.

Provizije za podizanje novca na tim bankomatima su enormne, a najčešće mete su naivni turisti.

„Ovo će generisati ogroman negativan publicitet za Hrvatsku“

O ovoj problematici u maju je na Facebooku pisao Paul Bradbury, Britanac koji preko 20 godina živi u Hrvatskoj.

Bradbury, ujedno i osnivač portala Total Croatia News, označio je ministra turizma Tončija Glavinu i napisao da je pojava ovih bankomata „rak rana“ koja zahvata glavna turistička područja, a koja će generirasi ogroman talas negativnog publiciteta za Hrvatsku ako se problem ne riješi.

Nakon što su komentatori pisali kako se ovi bankomati mogu vidjeti u dosta zemalja Evrope, Bradbury je u novom postu napisao kako ovo možda nije isključivo hrvatski problem, ali svakako jest problem u Hrvatskoj.

„Gost koji želi podići 200 evra na kraju plati 240“

Za Index je kazao kako je nedavno bio na krstarenju s 20 Amerikanaca i Australaca te promatrao Hrvatsku kroz oči posjetioca koji su prvi put došli u zemlju.

„Mnogi od njih kod kuće gotovo nikada ne koriste gotovinu jer sve mogu platiti karticom ili digitalno, ali u Hrvatskoj, gdje velik broj poslovnih subjekata još prima isključivo gotovinu, prisiljeni su koristiti bankomate.

U posljednje vrijeme došlo je do pravog „booma“ bankomata koji nisu povezani s bankama, a koji često naplaćuju proviziju i do 20%. Tipičan scenarij je da gost ode na ručak i tek tada sazna da se kartice ne prihvataju. Konobar mu tada ljubazno pokaže najbliži bankomat, ali gost koji želi podići 200 eura na kraju plati 240 eura zbog visokih naknada“, kaže.

I Forbes upozorio na problem u Splitu

I Forbes se dotaknuo ove teme u kontekstu splitskog turizma.

„Split ima stotine bankomata po cijelom gradu, ali koristite isključivo one na kojima je jasno istaknuto ime banke. Ne koristite crvene, žute, plave ili zelene bankomate. Ja sam to napravio prvi dan i na kraju platio nevjerojatnih dvadeset posto naknade“, stoji u članku ovog portala.

Čak 35% bankomata nije u vlasništvu banaka

Kako su za Index poručili iz Hrvatske narodne banke, prema podacima iz marta 2025. godine, od 4.271 aktivnog bankomata u RH, njih 65% bilo je u vlasništvu banaka, a 35% u vlasništvu drugih pravnih osoba. Drugim riječima, radi se o oko 1.495 nebankovnih bankomata. U Hrvatskoj je najčešće riječ o bankomatima poput onih izkompanija Euronet i Auro Domus.

Euronet Worldwide jedan je od najvećih nezavisnih operatera bankomata s više od 55.000 bankomata i gotovo 4 milijarde USD prihoda u 2024. godini. Posluje u više od 60 zemalja. Njihovi bankomati najčešće se mogu vidjeti na obali.

DCC je najveći problem. Šta je to?

Za podizanje gotovine na bankomatima u Hrvatskoj korisnici kartica izdanih izvan Hrvatske najčešće plaćaju isključivo fiksnu naknadu po transakciji koja se kreće od 4,65 do 5,31 evra, što se tiče većih banaka. Slična naknada vrijedi i za nebankovne bankomate.

Ako su naknade na bankomatima banaka (za strane kartice) i na nebankovnim bankomatima slične, u čemu je onda problem?

Na bankomatima dodatno se nudi opcija Dynamic Currency Conversion (DCC), usluga koja korisnicima kartica izdanih u inostranstvu omogućuje opciju „preračuna“ u njihovu matičnu valutu. Ako prihvate DCC, korisnici će fizički dobiti evre, ali ideja je da uz tu uslugu lakše razumiju trošak budući da će im se u njima bliskoj valuti prikazati tačan iznos koji će im biti naplaćen.

DCC se nudi i na bankovnim bankomatima, ali uz niže marže nego na nebankovnim bankomatima.

Na nebankovnim bankomatima, kursa koji se nudi kroz DCC često je znatno nepovoljniji od referentnog kursa Evropske centralne banke, često i više od 10 posto. Stvar je i u tome da marža na DCC-u nije prikazana kao zasebna naknada, nego je već sadržana u kursu koji se korisniku nudi.

Ako korisnik na nebankovnom bankomatu odbije DCC, konverziju u njegovu valutu obavlja njegova banka ili kartičarska kuća po vlastitom kursu, koji je u pravilu povoljniji. Zato se savjetuje da se DCC uvijek odbije.

Još 2017. Evropska potrošačka organizacija BEUC prozvala je ovu praksu štetnom za potrošače i zatražila od Evropske unije strožu regulaciju, ističući da je DCC gotovo uvijek nepovoljniji za korisnika i da su potrošači često nedovoljno informisani o stvarnim troškovima takve konverzije.

Manipulativni izbornik na bankomatima?

Brojni korisnici su primijetili i da se Euronet i slični nebankovni bankomati drugačije ponašaju prema domaćim i inostranim karticama, budući da se DCC nudi samo za strane kartice.

Euronet je bio suočen s kritikama zbog svojih manipulativnih izbornika na bankomatima, što je u nekim zemljama rezultiralo regulatornim pritiskom.

Praksa koja je izazvala spor odnosila se na prikazivanje opcije „Cash and Balance“ koja je korisnicima naplaćivala dodatne naknade za uslugu provjere računa, dok su povoljnije opcije poput „Cash only“ bile skrivene u dodatnim opcijama pod „Other“.

O slučaju je govorio češki novinar Janek Rubeš, a nekoliko banaka u Češkoj savjetovalo je korisnike da ne koriste Euronet bankomate. Češki Euronet tada je tvrdio da same banke određuju te naknade i da Euronet nema kontrolu nad njima.

Pridružite se našoj Viber zajednici