VLAŠKO VJEROVANJE Gospodarica šume Muma Paduri, oličenje anđela i demona: Muškarce zavodi, a djecu može da razboli

ALOONLINE.BA | Razonoda ∙ 28.01.23 13:14 ∙ 0

Vlasi iz Srbije i Rumuni iz Banata čuvaju vjerovanje u Mumu Paduri, šumsku majku, koja kao legenda postoji još od vremena politeističkih religijskih kultova starobalkanskog stanovništva

FOTO: Printscreen

Muma Paduri je oličenje izuzetne dobrote, ali i neizmjernog zla. Smatra se gospodaricom šume i zaštitnicom žena. Zamišlja se kao lijepa žena razvijenih grudi, raspletene duge kose i dugih noktiju, koja živi u šumi po kojoj hoda gola ili odjevena u dugu bijelu haljinu.

Može biti visoka kao kuća i mala poput zeca, ali isto tako može se pretvoriti u ružnu staricu sa velikom glavom, očima i zubima koji su oštri poput srpa. Može da se pretvori u plast sijena, ćurku, kravu, svinju, psa, konja ili kozu.

Predstavljena je i kao žena koja podsjeća na drvo sa dugom neurednom kosom, sa dugim pletenicama poput zmije, koje joj se spuštaju od glave do pete. Pojavljuje se noću, ali ponekad i tokom dana i u sumrak.

Pri susretu sa ljudima ne želi da im nanese zlo. Od ljudi se brani tako što ih gađa kamenjem, a plaši se pasa. Zavodi smrtne muškarce, pa postoji veliki broj priča u kojima su oni koji su je susretali često sa njom vodili ljubav. Često namamljuje putnike koji se zadese noću u šumi u svoju kolibu, a može se vidjeti kako noću hoda ili igra oko vatre.

Važi i za zaštitnicu bremenitih žena i novorođenčadi, ali ih je često i napadala donoseći bolest djeci.

Zaštitnica je i zlih duhova koji naseljavaju područje u kome živi. Ukoliko je neko sretne ili čuje njen glas, nikako ne smije da je imitira. Ako se njen glas čuje u blizini neke kuće, nagovještava smrt nekog od ukućana.

Može brzo i sa lakoćom da prelazi velike razdaljine, hoda poput duha, sakriva se u žbunju i grmlju, na poljima ili na raskrsnici. Kreće se pješke ili na konju koji ima devet srca. Kada se pojavi, donosi vjetar, loše vrijeme, a u kuće ulazi u ponoć uz jaku lupnjavu na vratima kuće i u prozore.

U rumunskom okrugu Bistruica vjeruju da Muma Paduri noću cvili gledajući u mjesec, ali i da se pojavljuje u kućama ljudi koji žive u blizini šuma i traži im češalj i maslac kako bi svoju kosu učinila ljepšom.

Jedna rumunska priča govori kako je Muma Paduri pokušala da skuva čorbu od jedne djevojčice, ali ju je njen brat gurnuo u peć i spasao sestru. Slične priče nalazimo u većini indoevropskih kultura, najpoznatija je ona o Ivici i Marici.

Ukoliko se neko na dan Preobraženja (19. avgust) zadesi u šumi sakupljajući lješnike, divlje jabuke i kruške, i ukoliko se oglasi Muma Paduri kuknjavom i plakanjem, treba joj ponuditi plodove koji su sakupljeni tog dana.

Srpsko stanovništvo u Rumuniji u neposrednom okruženju vlaškog govornog područja, u selu Svinjica uz sjevernu obalu Dunava, Mumu Paduri zove Šuminka i pripisuje joj iste osobine kao i Vlasi.

I u mitologijama drugih naroda postoje slične boginje i demoni. Bugarska Gorska Majka ima slične osobine, s tim što je stara, sa dugim isturenim zubima i kravljom glavom. I ona napada djecu, ali ih i liječi.

Rusi imaju Baba Jagu, Poljaci Mamonu, Česi – Lesli Pani, a Grci Artemidu i Dijanu. Amalgam vlaške religije i hrišćanstva predstavlja vjerovanje o Mumi Paduri kao Adamovoj ženi, koja je nakon svađe s mužem napustila Raj i postala demon.

Mit o Mumi Paduri spada u kategoriju priviđanja, u kompleks vjerovanja vezanih za kontakt sa onostranim, koje se ostvaruje putem priviđanja.

IZ KNJIGA

U radu Slobodana Zečevića „Mitska bića srpskih predanja“ o Šumskoj Majci, na koji se poziva i etnolog Aleksandar Repedžić, piše:

„Smatrala se zaštitnicom bremenitih žena, koja ih često i napada pored toga što ih štiti. Pri lečenju dece, bajalice u istočnoj Srbiji često pominju Šumsku Majku. Iz tekstova jasno proizlazi koncept dobra i zla, odnosno da ona odnosi, ali i sprečava bolesti, naročito dečiji plač i nesanicu.“

Bajalice, koje Zečević navodi u knjizi, zvuče ovako:

„O šumska mati, do sada plaka moje dete za tvojim, a sada neka plače tvoje dete za mojim.“

U Braćevcu bi se dijete koje plače iznosilo pod drvo pa mu se bajalo:

„Dobro veče, gorska majko, dosta je moje dete plakalo od tvojega, neka sada plače tvoje od mojega.“

Ili:

„Gorska majko, gorska veštice, gorska muma padure, dosta si oči bučila, dosta si zube cerila, dosta si moju decu pudila. Ja imam zlatne noževe, oči ću ti izvadim, zube ću ti polomim, sada se ti plaši od mene i moje dece, pa beži u goru i vodu, tu mesta više nemaš.“

BONUS VIDEO: