Skepsa lidera SDA Bakira Izetbegovića prema ideji hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o pregovorima predstavnika naroda u BiH uz posredovanje čelnika Hrvatske, Srbije i Turske, proističe iz njegovog straha od reakcija koje bi vjerovatno došle iz drugih bošnjačkih partija zbog navodne izdaje nacionalnih interesa i dezavuisanja institucija BiH, smatra politički analitičar Milan Sitarski.

Sitarski za "Glas Srpske" ističe da je ta skepsa bezrazložna jer sve što bi se eventualno dogovorilo u tom formatu moralo bi na kraju dobiti i zeleno svjetlo oba doma Parlamentarne skupštine BiH.

- Možemo videti da taj format već funkcioniše u praksi, jer su prethodnih sedmica održani mnogobrojni susreti u Zagrebu, Beogradu i Ankari, pa je i sam lider SDA rekao da postoji mogućnost da se sastane sa predsednikom Srbije. I to je veoma važno kako bi se postigao bilo kakav konsenzus o ključnim temama, te nastavilo sa pronalaženjem rešenja koja bi ovu zemlju konačno izvukla iz političke krize - kaže Sitarski koji je i član stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara.

[caption id="attachment_73070" align="aligncenter" width="750"] FOTO: GLAS SRPSKE[/caption]

Politički analitičar Srđa Trifković smatra da se Izetbegović ovome protivi zbog straha, jer je svjestan da u odnosima između Ankare i Vašingtona ne cvjetaju ruže, a posebno nakon dolaska administracije Džozefa Bajdena.

- Zbog svega toga, on ne može računati na automatsku američko-tursku saglasnost u pogledu nekih proameričkih inicijativa vezanih za budućnost BiH. Čak se može očekivati da Erdogan ispolji i određeni stepen otklona koji bi mogao ići nauštrb određenih bošnjačkih interesa - smatra Trifković.

On navodi da Erdogan ne bi nužno bio onaj tas na vagi koji bi unaprijed zapakovao špil karata u korist Bošnjaka.

Kada je u pitanju uključivanje Srbije i Hrvatske u političku zavrzlamu, Trifković kaže da je diskriminacija druga dva naroda u BiH stvorila određeno savezništvo predsjednika Srbije i Hrvatske Aleksandra Vučića i Zorana Milanovića, koji sada samo pokušavaju naći najbolje i opšteprihvaćeno rješenje koje će zaštititi dejtonski položaj Srba i Hrvata u BiH.

Politički analitičar Pejo Gašparević smatra da je dobrodošao svaki angažman susjednih zemalja na nalaženju rješenja, te da lično nema ništa protiv ni da se Turska aktivnije angažuje u rješavanje problema unutar BiH kako bi se i Bošnjaci osjećali sigurnije.

- Iako nisam baš optimista da ovakav format može dovesti do konkretnih rješenja, vjerujem da su ovakve i slične inicijative dobre jer mogu pokrenuti stvari sa mrtve tačke - kaže Gašparević.

On dodaje da sve ovo često u politici nije dovoljno, jer procesima u BiH uglavnom upravljaju veći igrači, kojima je OHR produžena ruka.