Prema njegovim riječima, cilj je očuvanje dejtonskog položaja Republike Srpske, jačanje institucija, preciznije definisanje nadležnosti i unapređenje zaštite prava građana.
Selak smatra da je postojeći ustavni okvir, koji je tokom prethodnih decenija više puta mijenjan, potrebno osavremeniti kako bi odgovarao današnjim društvenim i institucionalnim potrebama.
Novi Ustav mora biti usklađen sa Ustavom BiH
Ministar je naglasio da eventualni novi ustavni tekst mora biti u potpunosti usaglašen sa Ustavom Bosne i Hercegovine, koji je sastavni dio Dejtonskog mirovnog sporazuma.
„Novi Ustav treba da bude u potpunosti saglasan sa Ustavom BiH, kao sastavnim dijelom Dejtonskog mirovnog sporazuma. To je naša ustavna obaveza i opredjeljenje“, izjavio je Selak.
Dodao je da dosljedno poštovanje Dejtonskog sporazuma podrazumijeva i poštovanje položaja i nadležnosti Republike Srpske.
Prema njegovoj ocjeni, ustavne promjene treba da doprinesu većoj pravnoj sigurnosti i stabilnijem funkcionisanju institucija.
Odluke o Ustavu kroz institucije i javnu raspravu
Selak je podsjetio da je Ustav Republike Srpske od donošenja pretrpio brojne izmjene, uključujući i one sprovedene odlukama visokih predstavnika.
Zbog toga smatra da novi tekst treba da nastane kroz rad domaćih institucija, uz učešće pravnih stručnjaka i šire javnosti.
Naglasio je da bi proces trebalo da omogući raspravu o nadležnostima, podjeli vlasti i mehanizmima zaštite ustavnih prava.
Najavljene promjene u radu Vijeća naroda
Jedno od pitanja koje bi moglo biti obuhvaćeno ustavnim promjenama jeste način funkcionisanja Vijeća naroda Republike Srpske.
Selak smatra da je potrebno preciznije urediti njegove nadležnosti i postupke zaštite vitalnog nacionalnog interesa.
Prema njegovim riječima, cilj treba da bude djelotvorna zaštita prava konstitutivnih naroda, ali i sprečavanje mogućih zloupotreba procedura i neopravdanih blokada rada institucija.
„Ravnopravnost konstitutivnih naroda i prava svih građana moraju biti zaštićeni, a institucije sposobne da odlučuju i izvršavaju svoje obaveze“, poručio je Selak.
Istakao je da mehanizmi zaštite vitalnih nacionalnih interesa treba da služe svojoj ustavnoj svrsi, uz jasno utvrđenu odgovornost institucija.
Veća zaštita ljudskih prava i nezavisnosti pravosuđa
Ministar pravde ocijenio je da novi Ustav treba da proširi i unaprijedi postojeće garancije ljudskih prava i sloboda.
Posebnu pažnju, kako je naveo, potrebno je posvetiti zaštiti porodice, pravima djece, privatnosti i ljudskom dostojanstvu.
Selak je istakao i značaj potvrđivanja principa podjele vlasti i nezavisnosti pravosuđa.
Prema njegovim riječima, kvalitet ustavnog uređenja ne ogleda se samo u raspodjeli nadležnosti, već i u tome koliko su građani zaštićeni u odnosu sa institucijama.
Banjaluka glavni grad, Istočno Sarajevo prestonica
Selak je podržao i prijedlog da novi Ustav izričito odredi Banjaluku kao glavni grad Republike Srpske, dok bi Istočno Sarajevo, sa sjedištem u Palama, dobilo status prestonice.
Ocijenio je da bi se na taj način uvažili sadašnji institucionalni značaj Banjaluke i istorijska uloga Pala u nastanku i razvoju Republike Srpske.
Ovakvo rješenje bilo je predviđeno i ranije razmatranim nacrtom novog Ustava Republike Srpske.
Kada bi novi Ustav mogao biti donesen?
Selak smatra da bi rad na novom Ustavu trebalo započeti nakon formiranja vlasti, ali nije precizirao rokove za završetak postupka.
Za sada nisu predstavljeni konačan tekst niti detaljan plan njegovog usvajanja.
Inicijativa za novi Ustav već je bila predmet institucionalnih aktivnosti i javnih rasprava tokom 2025. godine.
„Novi Ustav treba da poveže ono što smo stvorili i sačuvali sa onim što želimo da ostavimo svojoj djeci“, zaključio je Selak.
Komentari (0)