(FOTO) ZNATE LI KAD JE OKIĆENA PRVA JELKA U BANJALUCI? Evo kako je grad na Vrbasu proslavljao Novu godinu kroz istoriju
Iako se čini da je tako oduvijek bilo, ono kako Banjaluka izgleda danas u prazničnim danima, zapravo je trend koji je počeo prije tačno sto godina.
Prva okićena jelka u Banjaluci
Istoričar Đorđe Mikić jednom prilikom objasnio je da se Nova godina u Banjaluci do 20. vijeka nije uopšte proslavljala. Glavni praznici za narod na ovim prostorima bili su religijski – hrišćani su obilježavali Božić, a muslimani Bajram. On je objasnio kako su trend kićenja jelke u Banjaluku donijeli austrougarski činovnici.
“Vrbaske novine” izvještavale o novogodišnjem slavlju
Kraljevina SHS 1919. godine prihvatila je novi kalendar, po kojem vrijeme računamo i danas, a deset godina kasnije u Banjaluci proslava Nove godine postaje masovnija i svečanija. Hroničari kažu da su u to vrijeme radnici imali “svoje veselje” u Radničkom domu, oficiri u Oficirskom, a “krema” grada na Vrbasu najluđu noć proslavljaja je u hotelima Bosna i Palas.
“Vrbaske novine” zabilježile su proslavu Nove godine u Banjaluci tridesetih godina prošlog vijeka. Kako je tada zapisano, prvi ban Vrbaske banovine, Svetislav Tisa Milosavljević skupa sa suprugom Danicom, okupio je banjalučku elitu kako bi u glamuroznom izdanju dočekali 1933. godinu.
Proslava je organizovana u Narodnom pozorištu gdje su okupljeni mogli uživati u bajkovitom programu glumačke ekipe, a onda je “kraljevim kolom započela igranka koja je trajala do zore”.
Reporteri tadašnjice zabilježili su da se te noći igralo i pjevalo u svim kafanama, a na repertoaru su bile sevdalinke.
Nikome više nije bilo do slavlja
Banjaluku je nekoliko godina kasnije zadesio Drugi svjetski rat u kojem nikome više nije bilo do slavlja, a nakon oslobođenja od fašističkog terora proslave u SFRJ poprimaju nešto drugačiji oblik. Najveći događaji tada su organizovai na Banskom dvoru, koji je postao narodni dom kulture.
Kada je Djed Mraz prvi put stigao u Banjaluku?
Nova godina je 1955. postala državni praznik, a Djed Mraz je kao “politički korektan” prihvaćen nekoliko godina kasnije. Neki Banjalučani još uvijek se sjećaju kako im je Djed Mraz šezdesetih godina pričao da je “obišao cijeli svijet i vidio da djeci nigdje nije tako lijepo kao u SFRJ”.
Glavno mjesto za “žurove” od 1974. godine u Banjaluci postaje Dom JNA, a tada je, kako kažu hroničari, slavlje počinjalo tangom i valcerom, a završavalo kozaračkim kolom.
Istorija pamti da je posljednje novogodišnje slavlje u Domu JNA organizovan za Novu 1991. godinu. Među gostima je tada bio i Živko Radišić, tadašnji direktor “Čajaveca” koji je sa suprugom Sekom 16 novih godina dočekao u Domu JNA.
Tih godina bio je i bogat televizijski program za “radničku klasu” koja je Novu godinu dočekivala kući. Oni su se veselili uz Miju, Čkalju i Lepu Lukić, a nezaobilazni su bili i izvještaji “kako je drug Tito dočekao Novu godinu”.
Otkazana proslava Nove godine 1969.
Nakon razornog zemljotresa koji je pogodio Banjaluku 1969. godine, stanovništvo je željno iščekivalo novu 1970. kako bi loše uspomene ostavio iza sebe. Međutim, ruski seizmolozi su predviđali da će baš u novogodišnjoj noći Banjaluku ponovo zadesiti žestok zemljotres. Zato je tadašnji predsjednik opštine Živko Babić u posljednji čas zabranio organizovane dočeke.
BONUS VIDEO