OTPADNE VODE, DEPONIJE I KRIVOLOV SU NAŠA REALNOST: Alarmantni podaci ukazuju na STRAHOVITO UGROŽAVANJE prirode!

ALOONLINE.BA/TELEGRAF.RS | Razonoda ∙ 02.02.22 09:09 ∙ 0

Tri najbrojnije vrste bile su lisasta guska, patka gluvara i obični galeb!

Foto/Printscreen

Od 300.000 ptica vodenih staništa, tri najbrojnije vrste bile su lisasta guska, patka gluvara i obični galeb. Na zimovanju kod nas prvi put je potvrđen i grogotovac.

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije danas, na Svjetski dan vlažnih područja podsjeća da su močvare od izuzetne važnosti za očuvanje prirode jer predstavljaju rijetke preostale oaze biodiverziteta.

Ako bi se stanje ptica vodenih staništa i područja na kojima one borave redovno pratilo i analiziralo Društvo svake godine tokom januara sprovodi Međunarodni popis ptica vodenih staništa.

Prema preliminarnim rezultatima popisa zabilježeno je više od 300.000 ptica vodenih staništa. Tri najbrojnije vrste bile su lisasta guska, patka gluvara i obični galeb. Na zimovanju kod nas po prvi put je potvrđen i grogotovac, vrsta plovke koja inače zimuje u Africi i koja izuzetno rijetko prezimi u Evropi.

Od ostalih rijetkih vrsta bilježeni su još kudravi nesiti, ražanj, veliki crnoglavi galebovi, gakovi, mali i veliki labudovi, crni i baršunasti turpani, srednji ronci, crvena lunja, crni orlovi, prevezi, riđogrli i ušati gnjurci, zlatni vivci, crvene čaplje.

– Januar je i ove zime bio nepredvidiv, baš kao i prethodnih godina. Ledeni dani sa snegom i jakim vetrom otežavali su nam rad na terenu, a niske temperature su dovele do ledostaja na većini stajaćih voda. Planiranje je dodatno bilo ugroženo i komplikovano zbog epidemije korona virusa i oboljevanja naših saradnika, ali smo ipak uspeli da obiđemo gotovo sva najvažnija vodena staništa – rekao je Marko Šćiban, koordinator Međunarodnog popisa ptica vodenih staništa u Srbiji:

– Velike reke Dunav, Tisu i Begej ponovo smo istraživali sa plovila, dok je većina lokaliteta bila obilažena peške. Zajedno sa kolegama iz Hrvatske ponovo smo uspeli da u potpunosti obiđemo reku Dunav sve do Bugarske granice. Najmnogobrojnija akcija bila je na području ušća Save u Danav gdje su sa više lokacija brojani galebovi i mali vranci.

Uprkos svim navedenim problemima, u Društvu ističu kao veliki uspjeh da je ponovo obiđen kompletan vodotok, već ozbiljno ugrožene, Zapadne Morave. Ptice su ponovo popisivane i na Tamišu, Drini, Nišavi, Vidrenjaku, Bosutu, Peku, Velikoj Moravi, Grabovici, Limu, Zasavici, Jegrički, Timoku, Boljetinskoj i drugim rijekama.

Alarmantno je što su na većini obiđenih lokaliteta zabilježeni različiti vidovi ugrožavanja prirode – otpadne vode, deponije, krivolov, prekomeran lov, preoravanja staništa. Priobalja rijeka, jezera i kanala su sve više degradirana, uzurpirana ilegalnim ljudskim aktivnostima i divljom gradnjom.

Saznanja do kojih se dolazi kroz ovo istraživanje koriste se za preduzimanje konkretnih mjera za zaštitu populacija divljih ptica i vodenih staništa koja su značajna za očuvanje biodiverziteta i ostalih prirodnih resursa na međunarodnom nivou. Podaci prikupljeni u Srbiji objedinjuju se i šalju u svjetsku bazu podataka koju vodi organizacija „Wetlands International“.

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije zahvaljuje se svim pojedincima, organizacijama, institucijama i upravama zaštićenih područja koji su na različite načine pomogli u organizaciji i sprovođenju Međunarodnog popisa ptica vodenih staništa.

Pridružite se našoj Viber zajednici