DUGO IŠČEKIVANA TRANSPLANTACIJA SVINJSKOG SRCA ZAVRŠILA USPJEŠNO! Čovjek se oporavlja, ali ova metoda naišla je na mnoge KRITIKE!
Muškarac iz SAD-a postao je prva osoba na svijetu kojoj je transplantovano srce genetski modifikovane svinje.
Mada je prošlo već tri dana od ove eksperimentalne operacije, 57-godišnji David Benet se još uvijek osjeća dobro.
Mnogi stručnjaci hvale ovo postignuće koje bi moglo promijeniti živote pacijenata širom svijeta, ali neki ukazuju na to da cijelu ovu situaciju prate tri ozbiljna etička problema: sigurnost pacijenta, prava životinja i religiozna problematika.
Sigurnost pacijenta
Transplantacija srca svinje je bila eksperimentalna operacija koja sa sobom nosi ogromne rizike za pacijenta. Čak i nakon primanja kompatibilnih ljudskih organa može nakon nekog vremena doći do njihova odbacivanja, a rizik za to je mnogo veći ako se radi o životinjskom dijelu tijela.
Lijekari već godinama pokušavaju koristiti životinjske organe u postupku transplantacije te su pri tome imali različite uspjehe.
Stručnjaci su 1984. godine pokušali su spasiti život djevojčice u Kaliforniji i presadili joj srce pavijana, ali je umrla 21 dan kasnije.
Mada ovakvi tretmani predstavljaju značajan rizik za živote pacijenata, neki medicinski etičari smatraju da se s njima treba nastaviti eksperimentisati ako je pacijent upoznat sa svim mogućim opasnostima.
-Nikad ne možete znati hoće li osoba umrijeti nakon nekog tretmana, morate preuzeti taj rizik, rekao je etičar Džulijan Savulescu sa Sveučilišta Oksford.
-Ako pojedinac razumije cijeli spektar opasnosti, smatram da bi mu trebalo moći omogućiti opciju ovako radikalnog eksperimenta, dodao je.
Lijekari Davida Beneta kažu da je operacija bila opravdana jer nije imao druge mogućnosti liječenja i da bi bez nje zasigurno umro.
Prava životinja
Ova najnovija transplantacija ponovo je podstakla raspravu o etičnosti korištenja svinja za transplantaciju, čemu se protive mnoge grupe za prava životinja.
Organizacija People for the Ethical Treatment of Animals (PETA) osudila je ovu transplantaciju kao „neetičko, opasno i ogromno trošenje resursa“.
-Životinje nisu šupe za alat, već složena, inteligentna bića, poručila je PETA.
Zagovornici prava životinja smatraju da nije moralno opravdano modifikovati gene životinja kako bi ih učinili sličnijima ljudima. U slučaju Davida Beneta, naučnici su svinji promijenili 10 gena.
Portparol organizacije Animal Aid rekao je za BBC da se protivi modifikovanju gena životinja ili ksenotransplantaciji (presađivanje organa i tkiva sa životinja) „u bilo kojim okolnostima“.
-Životinje imaju pravo živjeti svoje živote, bez toga da se genetski manipuliše kako bi bile ubijene i kako bi došli do njihovih organa, kazao je portparol.
Neki aktivisti su takođe zabrinuti zbog nepoznatih dugoročnog djelovanja genetske modifikacije na zdravlje svinja.
Religija
Još jedna etička dilema je pitanje vjere.
Naučnici su za ovu transplantaciju odabrali svinju jer su njeni organi slične veličine kao i naši te zato što se ove životinje relativno lako uzgajaju u zatočeništvu.
Međutim, kako ovaj izbor utiče na jevreje ili muslimane, čije religije zabranjuju konzumaciju te vrste mesa?
-Iako je Jevrejima zabranjeno da uzgajaju ili jedu svinje, transplantacija srca svinje ni na koji način nije kršenje jevrejskih zakona o ishrani, rekao je rabin Moše Fridman iz Savjeta za moral i etiku britanskog Ministarstva zdravstva.
-Budući da je primarna briga u jevrejskom zakonu očuvanje ljudskog života, pacijent bi bio dužan prihvatiti transplantaciju od životinje ako bi to nudilo najveće šanse za preživljavanje i najbolji kvalitet života u budućnosti, dodao je.
U islamu vrijedi slično pravilo – korištenje životinjskog tkiva je dopušteno ako se time spašava život čovjeka.
Egipatski Dar al-Ifta rekao je u fetvi da je transplantacija srčanih zalistaka svinja dopuštena ako „postoji strah za život pacijenta, gubitak jednog od njegovih organa te pogoršanje ili nastavak bolesti“.