Pun rezervoar uz uštedu od 10 feninga po litru, donosi oko 5 KM više na računu. Problem je, kaže ekonomista Marko Đogo, u tome što građanin prvo mora imati novac da uopšte napuni do vrha, a to je, prema današnjim cijenama, oko 150 KM. 

"Koliko građana zaista ima novca da naspe pun rezervoar gorivom? Nisam siguran da naši ljudi, čim dobiju platu, otrče da naspu pun rezervoar jer je on oko 150 KM. Čovjek koji prima 1.000 KM platu, to je deset odsto od plate. On naspe 20 do 30 KM", kaže Đogo. 

Na tih 20 ili 30 KM, ušteda od 10 feninga po litru svodi se na oko pola marke, marku. 

 "Danas ozbiljan majstor naplati 250 KM dnevnicu i neće gubiti vrijeme za dvije, tri marke", zaključuje Đogo. 

Dvadeset miliona litara, a građani jedva petina 

Cifre to i potvrđuju. Prvi obračunski period mjere, koja se primjenjuje od 14. aprila, obuhvatio je približno 20 miliona litara goriva, za šta je obračunato oko 2 miliona KM. Preciznih podataka koliko je ukupno litara natočeno na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj koje učestvuju u mjeri za cijeli period primjene, međutim, još uvijek nema. 

"Podaci za ukupan period primjene mjere još nisu prikupljeni i obrađeni, jer trgovci naftnim derivatima imaju rok od 30 dana po isteku perioda trajanja mjere da dostave zahtjeve za refundaciju. Konačni će biti poznati nakon obrade svih pristiglih zahtjeva", rekli su za Aloonline u Ministarstvu trgovine i turizma RS. 

Kad se prvi obračunski period rastavi na sastavne dijelove, slika postaje jasnija. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, u tom periodu poljoprivrednici su iskoristili nešto više 15 miliona KM umanjenja za gorivo. To znači da su svi ostali građani "uštedjeli" nešto manje od pet miliona litara. Poljoprivredni sektor je, drugim riječima, "iskoristio" tri četvrtine "subvencionisanog goriva". 

Iz resornog ministarstva to vide kao uspjeh. 

 "Ovaj podatak pokazuje da je ova mjera bila značajna podrška u periodu sjetve i da je od strane naših poljoprivrednika prepoznata kao takva", rekli su oni dodajuću, između ostalog, da je cilj bio da mjera podrške bude što dostupnija  i ravnomjereno raspoređena. 

"Dobar primjer odnosa troškova" za koga 

Pitali smo Đogu da li se mjera uopšte odrazila na krajnje cijene na tržištu. On je rekao da je ovo dobar primjer odnosa troškova sprovođenja neke mjere naspram koristi za građane. 

"Poljoprivrednici koji imaju mehanizam regresiranog goriva oni su u okviru redovnog načina funkcionisanja i iskoristili su tu mjeru. Dok većina običnih građana nije bila zainteresovana za tih nekih 2 KM, nisu željeli da gube vrijeme za par maraka uštede", objašnjava Đogo. 

U suštini, kaže on, mjera se nije odrazila na krajnje cijene jer većina građana nije osjetila te minimalne uštede koje bi im to omogućile. Za većinu je to bio svjestan, racionalan izbor. 

Na kraju, ekonomista se vraća na suštinu problema. 

 "Ja bih rekao da taj mehanizam koji je odabran na neki način favorizovao one koji su od ranije dio tog mehanizma, a to su poljoprivrednici", zaključio je Đogo. 

Cilj bio da podrška bude što dostupnija 

Prema zvaničnom obrazloženju, cilj mjere bio je da podrška bude što dostupnija i ravnomjerno raspoređena, zbog čega je kroz uključivanje različitih trgovaca i široku mrežu prodajnih mjesta obezbijeđena pokrivenost cijele Republike Srpske. Time, tvrde iz Ministarstva, građani, privredni subjekti, poljoprivrednici i drugi korisnici nisu bili ograničeni na određena područja, već su u svim dijelovima Republike Srpske mogli ostvariti pravo na umanjenje cijene goriva od 0,10 KM po litru. 

Na papiru, mreža jeste bila široka. Ugovor o učešću u mjeri sa Ministarstvom trgovine i turizma potpisalo je 45 privrednih subjekata, sa ukupno 281 prodajnim mjestom širom Republike Srpske. Pokrivenost teritorije, dakle, nije bila sporna. 

Ministarstvo dodatno napominje da Republika Srpska nema mogućnost da jednostrano ukine ili smanji akcize, zbog čega je Vlada primijenila model direktne podrške, kojim se građanima i privredi obezbjeđuje efekat umanjenja cijene goriva kroz dio prihoda od akciza koji pripada Republici Srpskoj. 

Mjera zamišljena kao pomoć svima, u praksi je najviše koristila onima koji su već imali infrastrukturu da je iskoriste. Za ostale, oko 150 KM za pun rezervoar i par maraka uštede jednostavno nije vrijedilo tražiti.