Ministarstvo prosvjete Srbije ima u planu da postavi isti obrazovni mode. Kakav finski model obrazovanja?

1. Istorijski razvoj i filozofski temelji

Finski školski sistem, kakav danas poznajemo, nastao je iz serije korjenitih reformi tokom 1970-ih i 1980-ih godina. Ključni cilj je bio stvaranje jedinstvenog i jednakog sistema koji bi ukinuo podjelu na "bolje" i "lošije" školske programe i pružao istu, visokokvalitetnu obrazovnu šansu svima, nezavisno od socio-ekonomskog statusa ili regiona. Filozofija se zasniva na principima povjerenja, jednakosti i blagostanja. Sistem nema školske inspekcije, već se oslanja na visoko obrazovanje nastavnika i lokalnu autonomiju. Obrazovanje je besplatno u potpunosti, uključujući obroke, udžbenike, školski prevoz i sve školske potrepštine.

2. Struktura sistema i kasno školovanje

Sistem je podijeljen na sljedeće cikluse: predškolsko obrazovanje (obično od 1 do 6 godine, fakultativno, fokusirano na igranje), devetogodišnje osnovno obrazovanje (obvezno, od 7 do 16 godine, bez selekcije) i srednje obrazovanje (od 16 do 19 godina), koje može biti opšte (lukeo) ili stručno (varoammatilinen). Karakteristično je kasno akademizacija; formalno učenje čitanja i pisanja počinje tek navršene sedme godine. Nema ispita ili ocjena u nižim razredima osnovne škole, a ocjenjivanje je uglavnom opisano. Jedan centralni polagani ispit postoji samo na kraju srednje škole (maturski ispit).

3. Ključna uloga i obrazovanje nastavnika

Profesija nastavnika u Finskoj je jedna od najcjenjenijih i najkonkurentnijih. Svi nastavnici u osnovnim školama moraju imati master diplomu (petogodišnje akademsko obrazovanje). Prijem na programe za obrazovanje nastavnika je veoma selektivan, sa srednjim uspjehom na prijemnim ispitima od oko 10%. Nastavnici uživaju veliku profesionalnu autonomiju; sami biraju metode, dizajniraju nastavu i procenjuju učenike, bez nadzora inspektora. Ovaj visoki status je temelj cjelokupnog sistema povjerenja i kvaliteta.

4. Nastavni plan i principi školovanja

Finski nastavni plan (Opetussuunnitelma) utvrđuje nacionalni obrazovni savjet na opštem nivou, ali opštine i škole imaju veliku slobodu u njegovoj implementaciji. Naglasak nije na prenošenju činjenica, već na razvoju vještina za učenje kroz čitav život, kritičkog mišljenja, metakognicije i međupredmetnih projekata. Testiranje je minimalno; ne postoje obavezni nacionalni testovi tokom osnovnog školovanja, osim uzoračkog istraživanja za evaluaciju sistema. Kurikulum iz 2016. godine posebno ističe "fenomeno-bazirano učenje", višepredmetne module koji podstiču učenike da rješavaju praktične probleme.

5. Rezultati, aktuelni izazovi i zapažanja

Sistem je dugo bio na samom vrhu PISA (Programme for International Student Assessment) testova Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), posebno u oblastima čitanja, matematike i prirodnih nauka. Međutim, u posljednjim ciklusima (posebno od 2018) rezultati su značajno opali, iako su i dalje iznad proseka OECD-a. Istraživači kao što je Pasi Salberg (Pasi Sahlberg) navode više faktora za ovo: smanjenje budžeta za obrazovanje, povećanje tehnologije i digitalnih ometanja u učionici, porast nepotpunih porodica i manje čitanje u slobodnom vremenu. Ovi podaci pokazuju da model nije statičan i mora se konstantno prilagođavati novim društvenim izazovima, ali njegovi temelji – jednakost, povjerenje i kvalitet nastavnika – ostaju neosporna snaga.

Implementacija u Srbiji

Manje testova, jedna matura, časovi od 45 minuta sa pauzama od 15 minuta uz obavezan boravak u prirodi i veliki odmor od pola sata. Nastava počinje između osam i devet ujutru, a završava se između 14 i 14:45. Učenje kroz igru i fokus na sticanje vještina u samoj školi, djeca polaze u školu sa sedam godina, osnovno obrazovanje traje devet godina, a srednje tri godine, dok se maturski ispit polaže sa 18 godina, upravo ovako izgleda finski model obrazovanja koji bi predsjednik Srbije Aleksandar Vučić volio da vidi u srpskim školama.

Srednjoškolcima "naporno" sjediti 45 minuta: Traže skraćenje časa

Naši rezultati su ispod OECD prosjeka, rekao je Vučić, i istakao da želi da Srbija ima obrazovanje kao Finska, a ne da se takmiči sa Albanijom, te da je ključno da se djeca zainteresuju.

Brojna istraživanja ukazuju da su u finskim školama učenici srećniji od svojih vršnjaka bilo gdje u svijetu. Prije sedme godine mali Finci idu u dnevne boravke gdje uče kroz zabavu i kreativnu igru. U prvim godinama škole nema klasičnog brojčanog ocjenjivanja, fokus je na razvoju, ne na rangiranju i pritisku. Mališani imaju manje domaćih zadataka, a pravilo je da većina obaveza bude završena u školi, kako bi djeca imala više slobodnog vremena. Obavezno školovanje u Finskoj traje ukupno 12 godina, a dalje obrazovanje je opciono.

Učenje na farmi

Milorad Antić, potpredsjednik Sindikata radnika u prosvjeti i predsjednik Foruma srednjih stručnih škola, istakao je za Kurir da Srbija ne može da uvede sve elemente finskog sistema školstva, ali da je moguće preuzeti ono što je izvodljivo i korisno.

- Kod njih je fokus funkcionalna pismenost, a ne tabla i kreda. Recimo rade lekciju iz matematike na primjeru zidanja kuće, gdje učenici neposredno učestvuju i gledaju proces izgradnje kuće, koliko je potrebno materijala, ili za stepenike. Recimo poznavanje prirode, idu na farmu obučeni kao pravi farmeri, uče o tome, hrane životinje. Edukacija nastavnika je vrlo učestala i kvalitetna, oni neće dobiti dozvolu za rad ako nisu dovoljno posvećeni djeci. I nemaju mali broj učenika kao što se priča, rade čak i sa 30 djece u odjeljenju - objašnjava sagovornik.

Antić naglašava da u Finskoj veliki odmor traje i do 40 minuta, kao i da je obaveza nastvnika da svaki mali i veliki odmor provede sa decom napolju:

Bez mobilnih telefona

- Komunikacija je na visokom nivou. Takođe mobilni telefoni se uopšte ne koriste u školi, već samo tableti i to u svrhu nastave. Maturu polažu tek nakon završetka srednje škole, nisu opterećeni čestim provjerama znanja. Imaju testove dva puta godišnje gdje pokazuju dostignuća, a ocjenjuje ih eksterna komisija, ona koja dolazi van škole. Realno je da neke primjere preuzmemo od njih. Recimo da veliki odmor obavezno traje pola sata, da se djeca testiraju dva puta godišnje eksterno, onda mala matura nije neophodna. Djeca će se upisivati u srednje škole na osnovu uspjeha. Obavezno ukinuti mobilne telefone, nastava bar jednom nedjeljno da se odvija recimo na nekom poljoprivrednom gazdinstvu, nekoj IT firmi, gradilištu...

Psiholog Jelena Manojlović strahuje da li bi stari kadar prihvatio takav model.

- Naše obrazovanje se svodi da se u školi predaje, a kod kuće uči, a bilo bi idealno da deca imaju detinjstvo, da se rasterete posle škole. Dopada mi se finski model i da deca školske obaveze završavaju u školi. Slažem se i da odmore treba da provode napolju - istakla je za Kurir.

Finski model obrazovanja

djeca započinju svoju prvu školsku godinu sa 7 godina

pohađaju osnovnu školu od 7. do 16. godine, a onda srednju 3 godine

nastava počinje oko 9 sati ujutru, a časovi se završavaju između 14 i 14.45

obavezno školovanje traje ukupno 12 godina

u prvim godinama škole nema klasičnog brojčanog ocjenjivanja

školski obroci su besplatni u svim školama

imaju manje domaćih zadataka

podstiče se praksa da sve bude obavljeno u školi

uče četiri jezika

osnovna škola obuhvata ukupno 20 predmeta

fokus je na učenju kroz rad