Riječ je o djeci koja su, nakon procjene stručnih komisija, uključena u redovni obrazovni sistem zajedno sa svojim vršnjacima.

Prema zvaničnim podacima, nastavu u 187 osnovnih škola pohađa 1.681 učenik sa smetnjama u razvoju, dok se u srednjim školama širom Srpske školuje još 480 učenika.

Iz Ministarstva ističu da je riječ o pažljivo praćenom procesu.

„Svako dijete koje se uključuje u redovnu nastavu prolazi procjenu stručne komisije, koja daje nalaz i mišljenje o njegovim potrebama i mogućnostima školovanja u redovnom sistemu“, navode za Aloonline iz ovog resora.

Blage promjene u odnosu na prošlu godinu

U poređenju sa školskom 2024/2025. godinom, broj učenika sa smetnjama u razvoju u osnovnim školama gotovo je nepromijenjen. Prošle godine ih je bilo 1.668, dok ih je ove godine 1.681.

U srednjim školama zabilježen je blagi rast, sa 455 učenika prošle godine na 480 u aktuelnoj školskoj godini.

„U osnovnim školama nije bilo značajnih oscilacija, dok u srednjim školama bilježimo umjeren porast broja učenika sa smetnjama u razvoju, što pokazuje da se sve više djece odlučuje za nastavak školovanja“, ističu iz Ministarstva.

Banjaluka prednjači po broju učenika

Kada je riječ o teritorijalnoj zastupljenosti inkluzije u srednjim školama, najveći broj učenika sa smetnjama u razvoju školuje se na području banjalučke regije, gdje ih je evidentirano 122. Slijede dobojska regija sa 108 učenika, prijedorska sa 89, sarajevsko-romanijska sa 57, zvorničko-biračka sa 50, semberska sa 47, dok je najmanje učenika, njih sedam, u istočnohercegovačkoj regiji.

„Inkluzija se sprovodi u svim srednjim školama gdje za to postoji potreba i gdje su ispunjeni uslovi da se djeci obezbijedi adekvatna podrška tokom školovanja“, naglašavaju iz Ministarstva.

Više od 600 asistenata u osnovnim školama

Veliki dio tereta inkluzivnog obrazovanja nose asistenti u nastavi. U školskoj 2025/2026. godini Ministarstvo je dalo saglasnost za angažovanje i finansiranje ukupno 611 asistenata za učenike sa smetnjama u razvoju, od čega 591 u osnovnim školama i 20 u školama za djecu sa smetnjama u razvoju.

U srednjim školama finansira se dodatnih 34 asistenata u nastavi.

Iz Ministarstva poručuju da se broj asistenata odobrava u skladu sa stvarnim potrebama škola i procjenama stručnih službi.

Stručni kadar raspoređen prema mogućnostima škola

U osnovnim školama u Republici Srpskoj trenutno je zaposlen psiholog u 158 škola, defektolog u 19, a socijalni radnik u 17 škola, uz pedagoge koji su obavezni dio stručne službe.

„Svi stručni saradnici dužni su da pruže neophodnu pomoć učenicima, uključujući i djecu sa smetnjama u razvoju“, ističu za naš portal iz Ministarstva.

Dodaju da svaka škola, u skladu sa brojem odjeljenja i važećim pravilnicima, može sistematizovati dodatna radna mjesta stručnih saradnika, ali isključivo uz prethodnu saglasnost resornog ministarstva.

Srednje škole, prema zakonu, imaju obavezu da popune radna mjesta pedagoga, psihologa i drugih stručnih saradnika u skladu sa propisanim normativima.

Ministarstvo: Razvijamo resursne centre i jačamo sistem podrške

Iz Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske navode da je unapređenje inkluzivnog obrazovanja jedan od ključnih ciljeva obrazovne politike u narednim godinama.

„Zakonska rješenja i Strategija razvoja obrazovanja do 2030. godine jasno definišu da djeca sa smetnjama u razvoju moraju imati jednaku šansu za obrazovanje i napredovanje. Naš cilj je da se sistem stalno unapređuje i prilagođava njihovim potrebama“, poručuju iz Ministarstva.

Posebno naglašavaju ulogu srednjih škola za djecu sa smetnjama u razvoju, koje od 2023. godine mogu djelovati kao resursni centri za inkluzivno obrazovanje.

„Ti centri pružaju savjetodavnu podršku roditeljima i nastavnicima, sprovode individualni i grupni defektološki rad sa učenicima, prilagođavaju nastavne materijale i pomažu djeci pri prelasku na viši nivo obrazovanja“.

Prilagođeni programi i pravo na redovno školovanje

Učenici sa smetnjama u razvoju imaju zakonsko pravo da se školuju u redovnim razredima, ukoliko je to u skladu sa njihovim psihofizičkim mogućnostima i ako škola ima odobrene prilagođene nastavne planove i programe.

U Republici Srpskoj su razvijeni posebni programi za učenike sa oštećenjem sluha, vida, kao i za učenike sa lakšim oštećenjem intelektualnog funkcionisanja, kroz više struka i zanimanja.

„Sugerišemo srednjim školama da prilikom planiranja upisa vode računa o ovoj djeci i da planiraju zanimanja za koja postoje prilagođeni programi, kako bi im se omogućilo da steknu obrazovanje i lakše se uključe u društvo“, zaključuju iz Ministarstva.