BONUS VIDEO:
Srpska pravoslavna crkva i njeni vijernici 29. januara (16. januara po julijanskom kalendaru) obilježavaju Časne verige Svetog apostola Petra, praznik koji je poznat još kao Kuke i verige, Verižnjaci, Verižice.
Značenje praznika Časne verige
Nakon smrti i vaznesenja Isusa Hrista, carski namjesnik Irod je, kaže predanje, naredio progon hrišćana.
Tada je utamničio apostola Petra i naredio da ovaj stoji okovan između dvojice vojnika do suđenja, ali se prije izlaska pred sud pojavio anđeo i okovi su sami pali na zemlju. Anđeo je potom proveo
Petra pored straže, pa odveo do gradske kapije koja se pred njim sama otvorila, oslobodivši ga tako mučenja i smrti.
Vjeruje se da se baš ti okovi danas nalaze u Bazilici Svetog Petra u Rimu i da spadaju u relikvije sa iscjeliteljskim moćima.
Vjerovanja i običaji za Časne verige kod Srba
Ovaj praznik nije u crkvenom kalendaru obilježen crvenim slovom, ali u pitanju je veliki praznik koji mnogi vjernici slave kao krsnu slavu. On se praznuje u znak sjećanja na okove kojima je Irod okovao sveca. Za njega se vezuje mnogo vjerovanja i običaja koji su opstali vijekovima, a ovo su neki od najpoznatijih:
- U prošlosti su se na Časne verige stavljali lanci na kućni prag, čime se dom štiti od negativne energije, prema vjerovanju.
- Na Kosovu i Metohiji postoji običaj da se slave Časne verige da bi se oterala kuga i da bi stoka dobro napredovala.
- Vjeruje se da od Časnih veriga počinje blaže vreme "jer Bog usijanim lancima zagrijava zemlju".
- Ne rade se teški poslovi da narod ne bi "otežao" okove Svetog Petra.
- Ipak, vjeruje se da treba na ovaj praznik raditi kućne poslove i učiniti da dom blista jer će se tako privući sreća.
- Na Časne verige se ne putuje, već porodica treba da bude u domu kako bi ga očuvala.
- Postoji vjerovanje da divlje šumske životinje ne napadaju ljude na ovaj praznik jer su im čeljusti vezane verigama.
- Običaj je da se ne kupuje niti šije novo odijelo na Verige i da će onoga ko to učini udariti grom.
- Postoji vjerovanje da je i Sveti Sava bio okovan i da je po oslobođenju sačuvao svoje verige i njima liječio, kao i da je razmijenio sa Svetim Petrom okove ― njemu je dao hladne, a dobio vruće, a to je narodno objašnjenje za to što ljeti nije prevruće, a zimi nije prehladno.
Ipak, od svih običaja najvažniji su ljubav, sloga i molitva, koja glasi:
"Rime ne ostavlj, k nama prišel jesi čestnimi verigami jaže nosil jesi, apostolov pervoprestolne; imže vjeroju poklanjajuščesja, molimesja: tvojimi k Bogu molitvami daruj nam veliju milost. Amin."
