Posljednje srijede u februaru obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv vršnjačkog nasilja poznatiji kao “Dan ružičastih majica”.

DAN RUŽIČASTIH MAJICA


Mali Čarls MekNil, kanadski učenik, 2007. godine je došao u školu u ružičastoj majici na sebi i zbog toga je pretrpio izrugivanje, zadirkivanje, tačnije verbalno nasilje od svojih vršnjaka. Čarls je ružičastu majicu obukao u znak podrške majci oboljeloj od karcinoma dojke.

Tada je grupa aktivista pokrenula inicijativu i kupila 50 ružičastih majica i podjelila ih njegovim vršnjacima u školi koji su ih nosili kao podršku dječaku. Učenici su počeli i sami da dolaze u školu oblačeći ružičaste majice, koje su tako postale simbol borbe protiv vršnjačkog nasilja u školama.

Vršnjačko nasilje, kao društvena pojava bi trebalo da skreće mnogo veću pažnu javnosti, kako stručne, naučne tako i apsolutne zajednice od trenutnih tema koje su u medijima.

2008. godine usvojen je Protokol o postupanju u slučajevima vršnjačkog nasilja među djecom i mladima u obrazovnom sistemu Republike Srpske, kazala je Jadranka Berić, sociolog i TA analitičar.

Dodaje da se nasilјem među djecom i mladima smatra svako namjerno fizičko ili psihičko nasilno ponašanje usmjereno prema djeci i mladima od strane njihovih vršnjaka učinjeno s cilјem povrjeđivanja, a koje se, nezavisno o mjestu izvršenja, može razlikovati po obliku, težini, intenzitetu i vremenskom trajanju i koje uklјučuje ponavlјanje istog obrasca i održava neravnopravan odnos snaga (jači protiv slabijih ili grupa protiv pojedinca).

Protokol iz 2008. godine:


Nasiljem među djecom i mladima smatra se: namjerno uzrokovani fizički napad u bilo kojem obliku.

Na primjer: udaranje, guranje, gađanje, šamaranje, čupanje, zaključavanje, napad različitim predmetima, pljuvanje i slično, bez obzira da li je kod napadnutog djeteta nastupila fizička povreda, psihičko i emocionalno nasilje prouzrokovano ponavljanim ili trajnim negativnim postupcima od strane jednog djeteta ili više djece.

Negativni postupci su: ogovaranje, nazivanje pogrdnim imenima, ismijavanje, zastrašivanje, izrugivanje, namjerno zanemarivanje i isključivanje iz grupe kojoj pripada ili isključivanje i zabranjivanje učestvovanja u različitim aktivnostima s ciljem nanošenja patnje ili bola, širenje glasina s ciljem izolacije djeteta od ostalih učenika, oduzimanje stvari ili novca, uništavanje ili oštećivanje djetetovih stvari, ponižavanje, naređivanje ili zahtijevanje poslušnosti ili na drugi način dovođenje djeteta u podređeni položaj, kao i sva druga ponašanja počinjena od djeteta i mlade osobe, kojima se drugom djetetu namjerno nanosi fizička i duševna bol ili sramota.

Seksualno nasilje podrazumijeva svaki vid verbalnog, gestovnog ili fizičkog kontakta sa seksualnim sadržajem, sa ciljem uznemiravanja i namjernog nanošenja fizičke ili duševne boli i sramote djetetu ili mladima. (Protokol, 2008).

Mladi puni agresije


Danas se sve više javlja i evdientira nasilje koje djeca doživljavaju putem interneta. Posredstvom društvenih mreža djeca su sve jednostavnije izložena nasilju i uznemiravanju od lica čiji je identitet skriven pomoću lažnih profila na mrežama.

Mnogo je pitanja na koja moramo odgovoriti da bi razumjeli ovaj fenomen gdje vršnjaci jedni druge namjerno povrjeđuju. Psiho-socijalni faktori su baza za donošenje zaključaka zašto neka djevojčica čupa i udara svoju vršnjakinju. Svako malo u javnosti osvanu snimci tuča i maltertiranja među vršnjacima- navodi naša sagovornica.

[caption id="attachment_138934" align="alignnone" width="633"] Foto/Ustupljena fotografija[/caption]

Dodaje da su ovo priziori koji nisu uopšte prijatni jer nas sve iznenađuje količina agresije koju mladi danas posjeduju u sebi. Ne samo da posjeduju već i ispoljavaju na vršnjacima ili čak svojim učiteljima, a često i roditeljima.

- Kako god zajednica odluči da rješava ovaj problem i donese mjere na nama je da ih poštujemo i prije svega u vlastitim domovima obratimo pažnju na naše mlade. Tačnije, na njihove probleme, želje i potrebe i usmjerimo ih ka zdravoj komunikaciji. To i jeste prevencija nasilja među vršnjacima koja je najneophodnija stavka kako bi društvo ovaj problem svelo na minimalne okvire – zaključila je Berić za aloonline.ba