Posebno je zanimljivo da određeni način zatamnjivanja prednjih bočnih stakala može biti dozvoljen u Bosni i Hercegovini, dok hrvatski propisi za vozila na koja se primjenjuju domaći tehnički zahtjevi predviđaju znatno stroža ograničenja.

Prema propisima Bosne i Hercegovine, naknadno zatamnjivanje vjetrobranskog stakla nije dozvoljeno. Međutim, prednja bočna stakla u ravni vozača i suvozača mogu se dodatno zatamniti homologovanim folijama pod uslovom da ukupna propusnost svjetlosti nakon postavljanja folije iznosi najmanje 70 posto.

To znači da nije dovoljno posmatrati samo podatak o zatamnjenju folije. Važna je ukupna propusnost svjetlosti kroz staklo i foliju zajedno. Ako je fabričko staklo već blago zatamnjeno, dodatno postavljanje folije može smanjiti propusnost ispod dozvoljene granice.

Za zadnja bočna stakla i zadnje staklo u Bosni i Hercegovini dopušteno je znatno veće zatamnjenje, uključujući i zatamnjenje bez ograničenja propusnosti svjetlosti, pod uslovom da su ispunjeni drugi tehnički zahtjevi, među kojima je postojanje najmanje dva spoljašnja retrovizora.

Osim stepena zatamnjenja, propisana je i odgovarajuća dokumentacija. Folije moraju imati odgovarajuće homologacijske oznake, a nakon ugradnje potrebna je potvrda ovlašćenog servisa s podacima o foliji i njenim tehničkim karakteristikama.

Prema informacijama BIHAMK-a, od 1. juna 2023. godine na vozilima registrovanim u Bosni i Hercegovini ne mogu se koristiti naknadno postavljene folije koje ne ispunjavaju propisane uslove.

U Hrvatskoj je situacija drugačija. Član 56. Pravilnika o tehničkim uslovima vozila u saobraćaju na putevima propisuje da se vjetrobransko i bočna stakla u ravni vozača ne smiju dodatno zatamnjivati. Izuzetak je predviđen za policijska vozila.

Zbog toga naknadno postavljena folija koja je na prednjim bočnim staklima dopuštena u BiH ne mora zadovoljavati tehničke zahtjeve koji se u Hrvatskoj primjenjuju na domaća vozila.

Ipak, za automobile registrovane u Bosni i Hercegovini važna je dodatna pravna okolnost.

Naime, član 237. hrvatskog Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima predviđa da vozila registrovana u inostranstvu mogu učestvovati u saobraćaju u Hrvatskoj ako imaju ispravne uređaje i opremu propisanu međunarodnom konvencijom o drumskom saobraćaju, uz posebne zahtjeve koji se odnose na dimenzije, masu i osovinsko opterećenje.

Prema tome, nije pravilno tvrditi da će svaki automobil s bosanskohercegovačkim registarskim oznakama automatski biti kažnjen u Hrvatskoj samo zato što na prednjim bočnim staklima ima folije koje su zakonito ugrađene u BiH.

Prilikom kontrole potrebno je uzeti u obzir državu registracije, tehničke karakteristike vozila, međunarodne propise i konkretne okolnosti. Istovremeno, činjenica da automobil ima važeću registraciju u BiH ne daje vozaču neograničeno pravo korišćenja opreme koja ugrožava bezbjednost saobraćaja.

Policijski službenici mogu provjeravati tehničku ispravnost vozila, posebno ako postoji sumnja da zatamnjena stakla ozbiljno ograničavaju preglednost. Ako se utvrdi tehnička neispravnost koja predstavlja opasnost za saobraćaj, moguće su zakonom predviđene mjere, uključujući upućivanje vozila na odgovarajući pregled.

Treba razlikovati fabrički zatamnjena stakla od naknadno postavljenih folija. Fabričko staklo koje je proizvođač ugradio u skladu s homologacijskim zahtjevima nije isto što i naknadna preinaka staklene površine.

Vozači koji redovno putuju između BiH i evropskih država treba da obrate pažnju i na dokumentaciju za ugrađene folije. Potvrda servisa, homologacijska oznaka i podatak o propusnosti svjetlosti mogu biti važni prilikom eventualne provjere, ali sami po sebi ne predstavljaju garanciju da je svaka preinaka dopuštena u svim državama, piše GP Maljevac.