„Za razliku od ljetnih prognoza, kod kojih se određeni obrasci atmosferske cirkulacije mogu prepoznati i nekoliko sedmica unaprijed, o zimi trenutno još ne možemo govoriti s velikom pouzdanošću. Prve naznake postoje, ali za jasniju sliku trebat će nam još vremena i novih proračuna sezonskih modela, uz veliki oprez prilikom korištenja prošlih analogija. I tada ćemo govoriti o vjerovatnijim scenarijima, a ne o pouzdanoj prognozi vremena za pojedinačne dane“, naveo je Sladić.

Šta je El Niño i kako djeluje?

El Niño je prirodni klimatski fenomen koji nastaje usljed uzajamnog djelovanja okeana i atmosfere u tropskom istočnom i centralnom Pacifiku. Njegov razvoj prati se kroz promjene temperature površine mora, atmosferskog pritiska i pasatnih vjetrova.

Iako su se među prethodnim snažnim epizodama izdvajale zime 1982/1983, 1997/1998. i 2015/2016. godine, Sladić naglašava da se svaki El Niño razvija na drugačiji način, pa ni njegove posljedice nisu jednake.

eshg

„Snažne epizode često dostižu vrhunac tokom kasne jeseni ili zime na sjevernoj hemisferi, ali njihov razvoj i trajanje variraju. Njihov utjecaj na klimatski sistem može se nastaviti i nakon što anomalije počnu slabiti – odgovor nije instantan, već ima zakašnjela reakciju“, objasnio je Sladić.

Kakav je uticaj na Evropu i Balkan?

Sladić ističe da se uticaj El Niña najdirektnije osjeća u tropskom Pacifiku, dijelovima Amerike, Azije i Australije. Kada je u pitanju evropski kontinent, situacija je znatno složenija.

„Evropa je druga priča. Naše vrijeme oblikuje izuzetno složena interakcija sjevernog Atlantika, atmosferske cirkulacije i drugih faktora. El Niño može posredno utjecati na europsku zimu, ali taj signal je slabiji, promjenjiviji i znatno teži za izdvajanje od njegovih posljedica u tropskom Pacifiku“, dodao je.

Zbog toga se prate brojni drugi indikatori:

  • Raspored atmosferskih pritisaka i putanje ciklona

  • Položaj mlazne struje

  • Sjevernoatlantska oscilacija (NAO)

  • Uticaj stratosferskog polarnog vrtloga

  • Stanje tropskog Atlantika i Indijskog okeana

Topliji klimatski sistem i presedan bez analogija

Dodatni izazov predstavlja činjenica da je današnji klimatski sistem znatno topliji u odnosu na ranije velike El Niño epizode. Ukupni energetski imbalans Zemlje i raspodjela toplote u okeanima razlikuju se od perioda iz prošlog vijeka, zbog čega se istorijski obrasci ne mogu primjenjivati preslikavanjem.

Sladić navodi da se tek u prvoj dekadi novembra mogu očekivati konkrektnije procjene za predstojeću zimu.

„Sama godina po sebi je specifična, a trenutna faza El Niño je presedan u kojem imamo niz faktora koji će modifikovati te samim tim i dirigovati konačni ishod. A presedani obično postavljaju neka druga, nepisana, ali možda i neviđena pravila“, zaključio je Sladić.