Prema najnovijem oktobarskom izvještaju ove agencije, proizvodnja dizela ne uspijeva da zadovolji potražnju, dok su smanjene isporuke iz Rusije i sa Bliskog istoka dodatno pogoršale stanje na tržištu.

Takva situacija mogla bi nastaviti da utiče na cijene goriva, transporta i robe širom svijeta.

Globalni izvoz dizela značajno smanjen

Prema podacima IEA, svjetski izvoz dizela u septembru bio je manji za približno 700.000 barela dnevno u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Posebno je izražen pad isporuka iz Rusije i sa Bliskog istoka, koji je dostigao 1,3 miliona barela dnevno.

Povećana ponuda iz drugih dijelova svijeta samo je djelimično nadoknadila taj manjak.

Agencija upozorava da su dugotrajni poremećaji u proizvodnji i transportu goriva doveli do smanjenja zaliha upravo u periodu kada bi se tržište trebalo pripremati za veću zimsku potrošnju.

Cijene dizela dostigle rekordne nivoe

Ograničena ponuda već se odrazila na veleprodajne cijene dizela na međunarodnom tržištu.

Sredinom septembra cijena dizela u Singapuru premašila je 200 dolara po barelu, dok je u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama dostigla približno 220 dolara.

Riječ je o veleprodajnim tržišnim cijenama, a ne o iznosima koje vozači direktno plaćaju na benzinskim pumpama.

Dodatni problem predstavljaju povećani troškovi transporta sirove nafte i naftnih derivata, koji bi mogli dodatno opteretiti tržišta Evrope, Afrike i Latinske Amerike.

Veća proizvodnja neće odmah riješiti problem

Međunarodna agencija za energetiku očekuje da će se prerada nafte u svjetskim rafinerijama postepeno oporavljati do kraja 2026. godine.

Međutim, upozorava da ni povećanje proizvodnje neće biti dovoljno da u potpunosti zadovolji potražnju za dizelom tokom posljednjeg kvartala ove godine.

Zbog prethodnog smanjenja zaliha, tržište bi moglo ostati pod pritiskom i tokom prve polovine 2027. godine.

Značajnije obnavljanje izgubljenih zaliha, prema procjeni IEA, nije vjerovatno prije druge polovine naredne godine.

Očekuje se pad globalne potražnje za naftom

IEA je u svom oktobarskom izvještaju smanjila prognozu svjetske potražnje za naftom.

Prema procjenama agencije, globalna potražnja u 2026. godini mogla bi biti manja za prosječno 2,6 miliona barela dnevno u odnosu na prethodnu godinu.

Na dizel bi trebalo da otpada približno četvrtina tog pada.

Istovremeno, očekuje se da će ukupna svjetska ponuda nafte ove godine biti manja za 5,8 miliona barela dnevno.

Za 2027. godinu predviđen je oporavak ponude od približno 7,7 miliona barela dnevno, ali agencija upozorava da će kretanja na tržištu i dalje zavisiti od geopolitičkih okolnosti i stabilnosti energetskih tokova.

Stevanović: Ne možemo očekivati stabilnost cijena goriva

Ekonomista Saša Stevanović izjavio je za Srnu da u trenutnim međunarodnim okolnostima nije realno očekivati brzo smirivanje cijena goriva.

Prema njegovim riječima, poremećaji na energetskom tržištu predstavljaju odraz šire globalne nestabilnosti.

„Mislim da se ne može očekivati stabilizacija cijena ako se na dogovor između SAD i Rusije odgovara nepriznavanjem tog dogovora. Kada imate svijet u kojem se ne poštuju pravila ni dogovori, ne može se očekivati stabilnost“, rekao je Stevanović.

Dodao je da bi neizvjesnost mogla ostati jedno od glavnih obilježja svjetske ekonomije u narednom periodu.

„Na jedan korak ka nekom dogovoru, dva su nova koraka koja nas udaljavaju od rješenja“, naveo je ekonomista.

Skuplje gorivo dodatno opterećuje privredu

Stevanović je upozorio i na posljedice koje rast cijena energenata može imati na inflaciju i kamatne stope.

Osvrćući se na najnovije podatke o inflaciji u Sjedinjenim Američkim Državama, ocijenio je da bi američke Federalne rezerve mogle biti primorane da dodatno pooštre monetarnu politiku.

Više kamatne stope, prema njegovoj procjeni, dodatno bi otežale uslove poslovanja privredi i povećale finansijski pritisak na stanovništvo.

Ekonomista smatra da bi takav razvoj događaja mogao negativno uticati i na zaposlenost, posebno u najvećim svjetskim ekonomijama.

Šta ovo znači za vozače?

Dizel ima važnu ulogu u drumskom transportu, poljoprivredi i industriji, pa njegov rast cijene može posredno povećati troškove proizvodnje i distribucije brojnih proizvoda.

Međutim, prognoza IEA ne znači da će gorivo na svim benzinskim pumpama automatski poskupjeti.

Maloprodajne cijene zavise od nabavnih troškova, poreza, marži, kursnih kretanja i lokalnih tržišnih uslova.

Ono što je izvjesno jeste da globalno tržište dizela ostaje pod velikim pritiskom, a značajnije poboljšanje snabdijevanja IEA ne očekuje prije druge polovine 2027. godine.