Međutim, postoje i putnici koji žele granicu preći pješke, noseći samo kofer ili lični prtljag. Razlozi mogu biti različiti, od dolaska po putnika s druge strane granice do nastavka putovanja drugim prevoznim sredstvom. Postavlja se pitanje da li je takav prelazak dozvoljen i mogu li granični policajci odbiti pješaka.

Prema važećem Zakonu o graničnoj kontroli Bosne i Hercegovine, državna granica može se prelaziti samo na graničnim prelazima, u vrijeme i na način koji je u skladu s njihovom namjenom te uz odgovarajuće važeće putne isprave.

To znači da zakon ne zabranjuje pješački prelazak državne granice kao takav, ali ne omogućava ni automatsko pravo pješacima da koriste svaki granični prelaz namijenjen drumskom saobraćaju.

Presudno je da li je na određenom prelazu dopušten pješački saobraćaj i postoje li odgovarajući bezbjednosni uslovi za takvo kretanje.

Na granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske nalaze se brojni međunarodni drumski prelazi, među kojima su Maljevac – Velika Kladuša, Ličko Petrovo Selo – Izačić, Stara Gradiška – Gradiška, Slavonski Brod – Brod i Hrvatska Kostajnica – Kostajnica.

Međutim, činjenica da je neki prelaz otvoren za međunarodni saobraćaj putnika ne predstavlja sama po sebi potvrdu da se njime može proći pješke. Takvo kretanje zavisi od odobrenog načina prelaska, organizacije saobraćaja i uputstava nadležnih službi.

Posebno je važno razlikovati lica koja na granični prelaz dolaze pješke od putnika koji tokom čekanja odluče napustiti automobil ili autobus i samostalno krenuti prema kontrolnim kućicama.

Takvo ponašanje može predstavljati problem jer se na graničnom prelazu odvija kontrolisani saobraćaj vozila, a putnici su obavezni postupati prema upozorenjima i naredbama granične policije.

Zakon o graničnoj kontroli BiH, koji je objavljen u Službenom glasniku BiH broj 7/25, propisuje da se lica na području graničnog prelaza mogu kretati i zadržavati u skladu s pravilima granične kontrole. Policijski službenici ovlašteni su davati naredbe radi bezbjednosti i nesmetanog sprovođenja graničnih provjera.

Lice koje želi preći granicu pješke mora imati putnu ispravu koja mu omogućava ulazak u drugu državu. Za državljane Bosne i Hercegovine koji putuju u Hrvatsku to je u pravilu važeći biometrijski pasoš, uz ispunjavanje ostalih uslova za ulazak u šengenski prostor.

Ako putnik ima kofer, ruksak ili drugi prtljag, on takođe može biti predmet carinske kontrole. Pješački prelazak ne oslobađa putnika obaveze prijavljivanja robe niti mijenja pravila o dopuštenom unosu proizvoda, novca i drugih predmeta.

Posebnu pažnju potrebno je obratiti na granične prelaze otvorene za pogranični saobraćaj. Oni nisu automatski dostupni svim putnicima, bez obzira na to prelaze li granicu pješke ili vozilom. Njihovo korištenje zavisi od režima prelaza, putnih isprava i eventualnih posebnih odobrenja.

Važno je i da se prelazak obavi preko obje predviđene granične kontrole. Lice koje je napustilo teritoriju Bosne i Hercegovine ne smije samovoljno zaobići hrvatsku kontrolu ili se kretati izvan dopuštenog prostora.

Građani koji planiraju pješke preći preko Maljevca, Izačića ili nekog drugog drumskog prelaza trebaju prije polaska provjeriti s nadležnom graničnom policijom da li je pješački prolaz na tom konkretnom mjestu dopušten. Nije dovoljno osloniti se na činjenicu da se prelaz nalazi na običnom putu ili da uz saobraćajnu traku postoji prostor za hodanje.

Ako službenici potvrde da je pješački saobraćaj dopušten, putnik mora koristiti određeni pravac kretanja i pristupiti kontroli na način koji mu je naložen. U slučaju da pješački prelazak nije predviđen ili trenutno nije bezbjedan, policija može usmjeriti putnika na drugi način prelaska.

To je posebno važno za putnike koji planiraju da ih članovi porodice ili prijatelji čekaju na hrvatskoj strani granice, jer nemogućnost pješačkog prolaska može značiti da moraju promijeniti unaprijed dogovoreni način prevoza, prenosi GP Maljevac.