Nakon što se mrežama brzo proširila prepiska o ovom slučaju, brojni korisnici su bili u dilemi, pitajući se da li je ovaj radnik uopšte u obavezi da vrati novac i šta zakon propisuje u ovakvim, naizgled filmskim situacijama.

Kakva je stvarna procedura i šta se dešava kada nam na račun „legne“ iznos koji nam ne pripada, za Aloonline je pojasnio banjalučki advokat Vladimir Dragičević.

Sticanje bez osnova

Iako bi mnogi u prvom trenutku pomislili da je greška banke ili uplatioca njihov "srećan dan", zakon na to gleda drugačije.

„Ako se greškom uplati veći iznos ili novac ode na pogrešan račun, primalac time ne stiče pravo da ga zadrži. Prema pravilima Zakona o obligacionim odnosima o sticanju bez osnova, primljeni iznos mora se vratiti jer za takvu uplatu nije postojao pravni osnov“, ističe advokat Vladimir Dragičević za Aloonline.

Kako objašnjava, ovo pravilo se odnosi na pogrešno unesen broj računa, grešku u iznosu ili dvostruko izvršen isti nalog. Međutim, pravno gledano, bitno je da je riječ o stvarnoj grešci, a ne o svjesnoj isplati onoga za šta je uplatilac znao da ne duguje.

Novac uplata greska

Sudski postupak i moguće krivične sankcije

Svako lice koje na svom izvodu primijeti neuobičajenu uplatu, upozorava advokat, ne bi smjelo da raspolaže tim novcem, već bi o svemu odmah trebalo da obavijesti banku ili uplatioca. U suprotnom, posljedice mogu biti ozbiljne.

„Ako primalac odbije da novac dobrovoljno vrati, uplatilac može zahtijevati povrat sudskim putem, i to zajedno sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima postupka. Sama pogrešna uplata ne znači automatski da je primalac učinio krivično djelo, ali svjesno prisvajanje i trošenje novca za koji zna da mu ne pripada može, zavisno od okolnosti, imati i krivičnopravne posljedice“, naglašava on.

Da li poslodavac može samovoljno "skinuti" novac sa plate?

Kada se desi situacija s početka priče, da poslodavac greškom isplati veću platu, zaposleni je dužan da vrati razliku. Ipak, poslodavac nema pravo na samovolju prilikom rješavanja ovog problema.

„Poslodavac ne može taj iznos samovoljno odbiti od naredne plate zaposlenog. Povrat je najbolje urediti sporazumno, a ako takav dogovor izostane, potraživanje se može ostvariti sudskim putem“, jasan je Dragičević.

Nova pravila od 2027. godine

Kada je u pitanju bankarski sektor, procedure bi uskoro mogle postati znatno jasnije. Naime, kako nam objašnjava Dragičević, od 1. januara 2027. godine počeće primjena novog Zakona o platnim uslugama Republike Srpske.

Njegov član 94 izričito propisuje da banka, u situacijama kada je klijent naveo pogrešan broj računa, na njegov zahtjev mora preduzeti sve razumne mjere radi povrata novca. Ukoliko povrat, iz bilo kog razloga, nije moguć, banka je dužna da klijentu pruži sve raspoložive informacije koje su mu potrebne za pokretanje odgovarajućeg pravnog postupka.