VEOMA BURNO NA SVJETSKIM BERZAMA Kako će sve to uticati na srpsko tržište kapitala

ALOONLINE.BA | Miljana Orašanin | Biznis ∙ 22.03.25 09:00 ∙ 0

Evropske i svetske akcije pale su juče, ali su bile na putu da zabilježe nedjeljni rast, dok je dolar spustio evro sa njegovog nedavnog petomjesečnog maksimuma, jer su investitori završavali nedjelju bez ideje kako će se tržište dalje kretati.

Foto: Pixabay

Tržišta se i dalje se suočavaju sa neizvjesnostima prouzrokovanim sve turbulentnijim događajima na svjetskoj sceni. Sa jedne strane imamo politiku Donalda Trampa, a sa druge strane pokušaje Evropske unije da se okrene većem ulaganju u naouružanje. Svjetska ekonomija prema ocjenama analitičara i bankara nalazi se na prektrenici, da li će skliznuti u još jedan krug recesije ili uspjeti da se izvuče iz neizvjesnog ekonomskog okruženja.

Prema izvještajima sa svjetskih berzi jutrošnji MSCI indeks akcija svih zemalja pao je za 0,21 odsto, dok je evropski STOXX 600 oslabio za 0,8 odsto. Sličan pad zabilježen je tokom noći i na azijskim berzama. Volstrit je takođe oslabio, a fjučersi S&P 500 indeksa pali su za oko 0,4 odsto.

Iako su berze uglavnom završavale poslovanje u crvenom, tržišna napetost nije bila izražena kao početkom mjeseca, kada su strahovi u vezi sa ekonomskom politikom Sjedinjenih Država, naročito u vezi sa carinama, uzdrmali investitore.

Broker Branislav Jorgić za Bizportal ističe da su najave i agresivna politika s početka Trampovog mandata stvorile nesigurnost među investitorima, što je dovelo do povlačenja kapitala, posebno sa Volstrita.

– Mislim da se investitori ponašaju racionalno u skladu sa svojim interesima. Sa rastom inflacije rastu i kamatne stope, što destimuliše privredu za dalje investicije. Finansijski investitori napuštaju tržište akcija i prelaze na sigurnija ulaganja, poput obveznica, hartija od vrijednosti i delimično zlata – kazao je Jorgić.

Trampove carine i berzanska nesigurnost

Prema Jorgiću, investitori će sada pažljivo pratiti odluke administracije Donalda Trampa u vezi sa reciprocitetom carina, koje su i dalje nejasne.

– Donald Tramp je još u predizbornoj kampanji najavio dve ključne stvari, zaštitu američkog tržišta uvođenjem carina protiv „nefer trgovine“, posebno prema Meksiku, Kini i Kanadi, kao i prekid rata u Ukrajini. Obe ove tačke imaju kako kratkoročni, tako i dugoročni uticaj na tržišta i ponašanje investitora. Međutim, dodatnu nesigurnost izazvao je niz promjena u carinskim tarifama – najavljivao je različite stope za pojedine zemlje, počevši od 10 odsto, pa 25 odsto, a potom čak i 200 odsto za određene proizvode. Ovakav pristup samo je produbio konfuziju među investitorima – rekao je sagovornik Bizportala.

Jorgić smatra da bi za same Sjedinjene Države ove odluke mogle imati kratkoročno pozitivan efekat, jer se kroz povećanje carina i inflaciju puni budžet, što otvara prostor za američku privredu. Ipak, dugoročno postoji mogućnost sloma ovakve politike ili smirivanja situacije na rusko-ukrajinskom ratištu, što bi značajno promijenilo globalnu ekonomsku sliku.

Reakcija centralnih banaka

Sve vodeće centralne banke, od Njujorka do Tokija, reagovale su protekle nedjelje, a predsednica Evropske centralne banke Kristin Lagard potvrdila je da su kamatne stope ostale nepromijenjene. Ipak, izdate su oštre procjene o mogućnosti globalne recesije.

– Amerika svojim potezima unosi dodatnu konfuziju na svjetsko tržište. Sa rastom inflacije rastu i kamatne stope, što guši privredu. Centralne banke su morale da reaguju, ali ako se pronađe balans između kineskog i evropskog tržišta u vidu većeg broja investicija koje bi se prebacile u Ameriku, to bi moglo doprinijeti stabilizaciji – objasnio je Jorgić.

Pored monetarnih odluka, na berze utiče i trenutna geopolitička situacija, kao i aktuelni događaji poput kolapsa na londonskom aerodromu Hitrou, jednom od najprometnijih na svijetu, koji je zatvoren nakon velikog požara.

– Investitori procjenjuju efekte i njemačkog fiskalnog paketa, koji je odobren, ali još nije jasno koliko brzo i na koje projekte će novac biti usmjeren. Odluke u Njemačkoj svakako utiču na tržišta, jer će određene kompanije možda preusmjeriti investicije u Ameriku. Međutim, ukoliko dođe do trajnog mira u Rusiji i Ukrajini i otvaranja energetskog tržišta, to bi moglo potpuno promijeniti globalnu ekonomsku sliku – naglašava Branislav Jorgić.

Beogradska berza stabilna uprkos turbulencijama

Prema mišljenju brokera Jorgića, nestabilnost na globalnim tržištima ne bi trebalo značajno da utiče na rad Beogradske berze.

– Na Beogradskoj berzi nema mnogo kompanija koje su direktno zavisne od ovakvih globalnih trendova, osim Naftne industrije Srbije (NIS), čijim se akcijama intenzivno trgovalo sve do februara ove godine, kada je trgovina stopirana zbog geopolitičkih dešavanja, odnosno sankcija. Zbog toga ne očekujem veći uticaj na domaće tržište. Međutim, mnogo je važnije kako će se razvijati situacija sa odloženim sankcijama na naftnu industriju, jer to može imati šire ekonomske posljedice po Srbiju – zaključio je Jorgić.

Kretanja na tržištu valuta i roba

Kada je riječ o valutnim tržištima, dolar je oslabio u odnosu na većinu drugih valuta, pri čemu su evro i japanski jen prednjačili u jačanju.

Evro se trenutno kreće na 1,0835 dolara, blago niže u odnosu na početak nedjelje, ali znatno jače nego na kraju februara, kada je bio na 1,0375 dolara. Ipak, šira slika ukazuje na snagu evra, koji je nedavno dostigao petomjesečni maksimum od 1,0955 dolara.

Japanski jen je trenutno na 149,50 za dolar. Iako je slabiji tokom dana, ove godine porastao je za 5%, zahvaljujući očekivanjima da će Banka Japana ponovo povećati kamatne stope 2025. godine.

Na tržištu roba, cijene nafte su uglavnom stabilne, uz najjači nedjeljni rast od januara.

Brent sirova nafta porasla je za 0,1 odsto na 72,06 dolara po barelu, dok su fjučersi američke nafte West Texas Intermediate pali za 0,15 odsto na 67,97 dolara. Obje cijene su na putu da zabilježe rast od 2 odsto tokom nedjelje.

Cijena zlata zabilježila je blagi pad od 0,5 odsto na 3.030 dolara po unci, nakon što je dostigla rekordne visine u prethodnoj sesiji. Ipak, zlato ostaje na putu trećeg uzastopnog nedjeljnog rasta, jer investitori i dalje traže sigurna ulaganja, piše Bizportal.

Pridružite se našoj Viber zajednici