Šveđani su htjeli zemlju bez keša, a evo zašto sada mijenjaju planove

ALOONLINE.BA | Miljana Orašanin | Biznis ∙ 23.03.25 09:00 ∙ 0

Sredinom prošle decenije Šveđani su najavili tranziciju prema bezgotovinskom društvu, u čemu su, zajedno s Norvežanima, danas i predvodnici.

foto: Unsplash

Ove dvije zemlje imaju najmanji udio gotovine u opticaju u odnosu na BDP, no vrijeme kada je počela ova tranzicija i danas prilično se razlikuju.

Zbog čega Šveđani mijenjaju planove

Naime, kada su švedske banke pokrenule nacionalni sistem mobilnog plaćanja Swish 2012, teško da je iko mogao pomisliti da se bliži vrijeme u kojem će se nadviti pretnja rata nad Evropom. Danas je na udaru Ukrajina, a u brojnim evropskim zemljama postoji strah kako bi se rat mogao proširiti i na druge zemlje, piše Gardijan.

Ako do toga zaista dođe, jasno je da postoji strah od udara na energetsku infrastrukturu, kao i potencijalne hakerske napade na važne sisteme, uključujući i sisteme plaćanja. U takvim situacijama, veliki iznos na računu ne znači previše, ako tom novcu ne možete pristupiti. Zato je dobro kod sebe uvijek imati i nešto gotovine, savjetuje Gardijan, a prenosi Kliks.

Ako dođe do krize ili rata

Dok je vlada prije podsticala tranziciju na društvo u kojem će se sva ili gotovo sva plaćanja obavljati beskontaktno, odnosno bez keša, u brošuri koju je švedska vlada svojim građanima poslala krajem prošle godine nazvanom “Ako dođe do krize ili rata”, savjetuje se korišćenje i gotovine, kao i da pripreme nedjeljne zalihe kako bi “pojačali spremnost”.

Švedska centralna banka čak je počela da radi na svojoj digitalnoj valuti, e-kruni, no taj je projekat završen prije nekoliko godina, a banka je sada fokusirana samo na praćenje globalnog razvoja digitalnih valuta. U nedavnom izvještaju centralne banke tako se naglašava kako je godinama prioritet plaćanja bio na efikasnosti, no sada se situacija promijenila te su sigurnost i dostupnost postali “barem jednako važni”.

Takođe, vlada je krajem prošle godine objavila i preporuke, za koje iz centralne banke kažu da bi se trebale implementirati kao obavezne, prema kojima bi neke javne i privatne agencije morale omogućiti primanje gotovine, a ne samo plaćanje putem kartica i online.

Slično Šveđanima razmišljaju i njihovi skandinavski susedi pa su iz norveške vlade takođe preporučili građanima da uvijek imaju određenu zalihu gotovine, pri čemu su kao razlog naveli ranjivost rješenja za digitalno plaćanje na kibernetičke napade.

„Ako jednom dođe do krize i rata (a i dalje se nadamo da će sve ostati samo na pretnjama), ljudi bi se mogli vratiti gotovinskom plaćanju, za što treba da se pripremaju već sada. Iako će većina i dalje plaćati ne koristeći gotovinu, vjerovatno će dio novca ipak podići s računa i, kao u neka stara vremena, sakriti u ormare, fioke ili ispod dušeka.

Pridružite se našoj Viber zajednici