Kriptovalute pod lupom: Koje zemlje favorizuju, a koje zabranjuju digitalnu imovinu

AloOnline.ba | Dijana Macura | Biznis ∙ 09.05.25 08:15 ∙ 0

Sa porastom globalne popularnosti kriptovaluta, zemlje širom svijeta donose različite poreske politike prema ovoj digitalnoj imovini.

Foto: Shutterstock

Unekim zemljama, oporezivanje kriptovaluta predstavlja značajan izvor prihoda, dok druge preferiraju pristup bez poreza. Neke države su čak odlučile potpuno zabraniti transakcije kriptovalutama, a sve ove varijacije oblikuju globalnu sliku.

Visoki porezi na kriptovalute

Neke države uvode visoke poreske stope na dobitke od trgovanja kriptovalutama. Na primjer, Japan primjenjuje progresivne poreze, sa stopama od 15% do 55%, u zavisnosti od visine dohotka. Slično tome, Danska oporezuje kripto dobitke po stopama između 37% i 52%, takođe u zavisnosti od dohodovnog razreda pojedinca.

Njemačka, iako poznata kao zemlja koja je u velikoj mjeri prijateljski nastrojena prema kriptovalutama, primjenjuje poresku stopu od 45% ako se imovina proda unutar godine dana. Međutim, kriptovalute koje se drže duže od 12 mjeseci mogu biti oslobođene poreza, čime se omogućava dugoročna investicija bez oporezivanja kapitalne dobiti.

Zemlje bez poreza na kriptovalute

Nekoliko zemalja, sa ciljem privlačenja investitora i kripto kompanija, odlučilo je u potpunosti izuzeti kriptovalute od oporezivanja. Među njima su Brunej, Kipar, El Salvador (koji je usvojio Bitcoin kao zakonsko sredstvo plaćanja), te Gruzija, koja nudi povoljan poreski režim za kripto aktivnosti. Osim njih, Hong Kong, Malezija, Oman, Panama, Saudijska Arabija, Švicarska i Ujedinjeni Arapski Emirati takođe nude različite oblike izuzeća od poreza za kripto transakcije.

Zemlje koje zabranjuju kriptovalute

Uprkos globalnoj prihvaćenosti, postoje i zemlje koje su odlučile zabraniti transakcije kriptovalutama. U tim državama zabrana je često vezana za regulatorne izazove, očuvanje finansijske stabilnosti ili vjerske smjernice. Na primjer, Egipat je zabranio kriptovalute prema islamskom zakonu, koji ne odobrava ulaganja u digitalnu imovinu, prenosi Bankar me.

Države sa potpunom zabranom kriptovaluta uključuju Avganistan, Alžir, Bangladeš, Kinu, Egipat, Maroko, Nepal i Tunis. Ove zemlje smatraju da kriptovalute ugrožavaju njihovu nacionalnu bezbjednost, ekonomski sistem ili kulturne vrijednosti, prenosi Financa.ba.

S obzirom na raznolike pristupe, jasno je da poreske politike prema kriptovalutama nijesu uniformne, prenosi Mreža. Globalne razlike u oporezivanju i regulaciji nastavit će da se razvijaju u skladu sa promjenama u kripto industriji i političkoj klimi u svijetu. Mnoge zemlje suočavaju se sa izazovom balansiranja između podsticanja inovacija i očuvanja bezbjednosti finansijskog sistema, prenosi Biznis.ba.

Pridružite se našoj Viber zajednici