Prema predstavljenom prijedlogu, pod zaštitom bi se našlo 69,2 kvadratna kilometra visoravni, a nova pravila mogla bi donijeti značajne promjene u korišćenju ovog prirodnog prostora.

Izgradnja vjetroturbina i velikih turističkih kompleksa bila bi zabranjena, dok bi se tradicionalno stočarstvo, pčelarstvo i održivi turizam nastavili razvijati uz jasno propisane uslove.

Stručno obrazloženje predstavljeno je u četvrtak, 22. oktobra, u Livnu, a konačnu odluku o proglašenju zaštićenog područja donijeće Gradsko vijeće nakon završetka zakonom predviđene procedure.

Tri zone zaštite: Gdje će turisti moći da borave?

Prema prijedlogu, visoravan bi bila podijeljena u tri zone, u zavisnosti od osjetljivosti prirodnih staništa i dozvoljenih aktivnosti.

Prva zona – stroga zaštita

Obuhvatala bi približno 10 do 15 odsto područja, uključujući izvorišta, pećinske sisteme, gnijezdilišta ptica i druga osjetljiva staništa.

U ovoj zoni turističke posjete ne bi bile dozvoljene, dok bi stručna istraživanja, nadzor i neophodni zaštitni radovi bili mogući uz odgovarajuća odobrenja.

Druga zona – usmjerena zaštita

Najveći dio visoravni, između 65 i 75 odsto površine, pripadao bi ovoj zoni.

U njoj bi bili dozvoljeni stočarstvo, ispaša, košenje trave, pčelarstvo i planinarenje označenim stazama.

Manji turistički sadržaji mogli bi se uređivati uz odobrenje, ali bi vožnja van označenih puteva i veliki infrastrukturni zahvati bili zabranjeni.

Treća zona – održivo korišćenje

Obuhvatala bi približno 10 do 20 odsto područja.

Bila bi namijenjena organizovanim turističkim posjetama, rekreaciji i razvoju manjih turističkih i edukativnih sadržaja.

Izgradnja velikih hotela i turističkih kompleksa koji narušavaju prirodni krajolik ne bi bila dozvoljena.

Posebna zaštita za poludivlje konje

Jedan od najprepoznatljivijih simbola Kruza jesu poludivlji konji, koji već godinama privlače turiste, fotografe i ljubitelje prirode.

Stručnim obrazloženjem predloženo je praćenje njihove populacije i očuvanje prostora neophodnog za slobodno kretanje.

Posebna pažnja bila bi posvećena i obezbjeđivanju vode tokom sušnih perioda.

Konkretne mjere brige o konjima trebalo bi da budu definisane budućim planom upravljanja zaštićenim područjem.

Vjetroturbine ne bi bile dozvoljene ni u jednoj zoni

Jedna od najznačajnijih promjena odnosila bi se na planirane energetske projekte.

Voditeljka izrade stručnog obrazloženja, profesorka Mirjana Miličević, navela je da se dvije zone planiranih energetskih zahvata nalaze unutar područja koje je predloženo za zaštitu.

Prema predstavljenim pravilima, izgradnja vjetroturbina i pripadajuće velike energetske infrastrukture ne bi bila dozvoljena ni u jednoj od tri zone.

Gradonačelnik Livna Darko Čondrić upozorio je na prekomjerno planiranje koncesionih područja za vjetroelektrane, ističući da grad želi sačuvati visoravan i razvoj usmjeriti prema održivom turizmu, stočarstvu i poljoprivredi.

Važno i očuvanje izvora Duman

Zaštita Kruza ne odnosi se samo na konje i prirodni krajolik.

Ova visoravan povezana je i sa izvorom Duman, značajnim za vodosnabdijevanje Livna.

Miličevićeva je upozorila da zbog propusne kraške podloge zagađenje sa površine može dospjeti u podzemne vode.

Veliki građevinski zahvati, iskopavanja i miniranja mogli bi uticati i na njihove prirodne tokove.

Osim izvorišta, cilj je očuvanje pašnjaka bogatih ljekovitim i aromatičnim biljem, koji imaju značajnu ulogu u tradicionalnoj proizvodnji mlijeka i livanjskog sira.

Kvadovi i terenska vozila oštećuju pašnjake

Sve veći broj posjetilaca donosi i nove izazove.

Prema riječima Miličevićeve, nekontrolisana vožnja kvadovima i terenskim vozilima van uređenih puteva dovodi do oštećenja travnatih površina i nastanka novih neplaniranih staza.

Problem predstavljaju i nepropisno odlaganje otpada, preveliko približavanje konjima i njihovo hranjenje.

Zbog toga je predloženo jasnije uređenje turističkih staza i pravila ponašanja posjetilaca.

Cilj je omogućiti razvoj turizma, ali bez ugrožavanja prirodnih vrijednosti po kojima su Kruzi prepoznatljivi.

Kada će Kruzi postati zaštićeno područje?

Predložena zaštita za sada obuhvata samo dio visoravni koji administrativno pripada Gradu Livnu.

Područja susjednih opština Glamoč i Tomislavgrad nisu uključena u ovaj postupak.

Nakon javnih konsultacija i pribavljanja potrebnih saglasnosti, konačnu odluku trebalo bi da donese Gradsko vijeće Livna.

Ukoliko prijedlog bude usvojen, u roku od šest mjeseci planirano je uspostavljanje sistema upravljanja zaštićenim područjem.

Predviđeno je i osnivanje javne ustanove koja bi bila zadužena za sprovođenje zaštitnih mjera, nadzor i uređivanje korišćenja prostora.

Predstavljen je i okvirni desetogodišnji plan razvoja koji uključuje održivi turizam, infrastrukturu i obezbjeđivanje sredstava za očuvanje visoravni.

Ipak, nova ograničenja još nisu na snazi. Njihova primjena zavisi od usvajanja odluke o zaštiti i odgovarajućih upravljačkih dokumenata.