Ipak, jedno pitanje i dalje je iznenađujuće teško razriješiti – kako se tačno odvijalo razmnožavanje ovih džinova iz davne prošlosti?

Tajne intimnog života

Poznato je da su dinosaurusi polagali jaja iz kojih su se izlijegali njihovi mladunci. Međutim, šta se događalo prije toga, kada su se mužjaci i ženke parili, i dalje predstavlja zagonetku.

Istraživači već decenijama pokušavaju da otkriju tajne intimnog života dinosaurusa. Njihov najveći problem je činjenica da kosti mogu da opstanu milionima godina, dok se meka tkiva gotovo nikada ne očuvaju u fosilima.

Ipak, naučnici su naišli na izuzetan izuzetak koji bi mogao da pruži dragocjene odgovore, prenosi Bild.

Riječ je o dinosaurusu vrste Psittacosaurus, čiji su ostaci stari oko 120 miliona godina. Ova životinja bila je približno veličine labradora, a na njenom fosilu očuvan je spoljašnji dio kloake (tjelesni otvor preko kojeg se kod mnogih životinja obavljaju izlučivanje i razmnožavanje, prim. aut.).

„Ovo je jedini fosil kod kojeg je kloaka očuvana“, objasnio je paleontolog Jakob Vinter sa Univerziteta u Bristolu.

Rekonstrukcija je pokazala i neobičnu pigmentaciju na ovom dijelu tijela. Naučnici smatraju da je moguće da je ona imala određenu ulogu u privlačenju partnera.

„To sigurno ima veze sa parenjem“, rekao je Vinter.

Tragovi struganja i razgrtanja

Istraživači razmatraju i mogućnost da su dinosaurusi na ovom području tijela imali mirisne žlijezde koje su imale ulogu u međusobnom privlačenju.

Iako fosil Psittacosaurusa ne otkriva sve detalje njihovog ponašanja, predstavlja rijedak uvid u dio biologije dinosaurusa koji je izuzetno teško proučavati na osnovu sačuvanih ostataka.

Dokazi o razmnožavanju dinosaurusa ne dolaze samo iz fosilizovanih ostataka njihovih tijela. Važne tragove krije i samo tlo na kojem su ove životinje nekada živjele.

Na nekoliko nalazišta paleontolozi su pronašli površine s tragovima struganja i razgrtanja zemlje. Oni se tumače kao mogući ostaci rituala udvaranja kojima su dinosaurusi pokušavali da privuku partnere.

Slično ponašanje poznato je i kod današnjih ptica, koje se smatraju najbližim živim srodnicima dinosaurusa.

Upravo zbog toga naučnici proučavaju ponašanje savremenih ptica kako bi bolje razumjeli kako su njihovi davno izumrli preci mogli da se udvaraju i biraju partnere.

Međutim, još ne postoji konačan dokaz da su tragovi pronađeni na ovim nalazištima zaista nastali tokom udvaranja. Riječ je o mogućem objašnjenju koje istraživači nastavljaju da ispituju.

Neobične povrede na pršljenovima

Još zanimljivije tragove donosi studija posvećena grupi hadrosaurusa, biljojeda sa karakterističnom građom lobanje.

Međunarodni tim istraživača proučavao je oko 550 oštećenih koštanih izdanaka na pršljenovima njihovih repova. Računarski modeli pokazuju da su povrede mogle nastati usljed pritiska koji je djelovao odozgo, ukoso.

Posebno je privukla pažnju činjenica da su zarasli prelomi pronađeni uglavnom kod odraslih jedinki.

„Kada smo dobili rezultate, razmotrili smo svaki mogući scenario. Na kraju se hipoteza o parenju najbolje uklapala u naša zapažanja“, rekao je Simone Konti, jedan od koautora studije.

Drugim riječima, istraživači smatraju da su povrede mogle da nastanu tokom parenja, kada bi na tijelo jedne životinje djelovao pritisak druge.

Ipak, naučnici naglašavaju da to nije konačno dokazano. Ako se hipoteza pokaže tačnom, ove povrede mogle bi da pomognu i u određivanju pola fosilizovanih hadrosaurusa.

To bi bilo značajno otkriće, jer se pol dinosaurusa na osnovu fosilnih ostataka može utvrditi samo u rijetkim slučajevima.

(Telegraf)