Tačno u tri časa ujutro satovi će se vratiti na dva, što znači da ćemo te noći imati jedan sat više za spavanje.

Međutim, dok se jedni raduju dodatnom satu sna, naučnici upozoravaju da sezonsko pomjeranje vremena može poremetiti unutrašnji biološki ritam organizma.

Novo kanadsko istraživanje bavilo se pitanjem koje godinama izaziva rasprave: da li bi za ljudsko zdravlje bilo bolje trajno zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena?

Naučnici prednost daju zimskom računanju vremena

Stručnjaci sa kanadskih univerziteta analizirali su postojeća istraživanja o spavanju, biološkim ritmovima, mentalnom zdravlju i svakodnevnom funkcionisanju ljudi.

Analiza, objavljena u naučnom časopisu Canadian Medical Association Journal, pokazala je da bi stalno zimsko, odnosno standardno računanje vremena moglo biti povoljniji izbor za zdravlje.

Razlog se prvenstveno krije u jutarnjoj dnevnoj svjetlosti.

Organizam koristi prirodnu svjetlost kao jedan od glavnih signala za usklađivanje unutrašnjeg biološkog sata sa smjenom dana i noći.

Kada Sunce izlazi kasnije prema satu, ljudima može biti teže da se probude i prilagode obavezama koje počinju rano ujutro.

Zašto je jutarnja svjetlost toliko važna?

Psihijatar Rejmond Lam sa Univerziteta Britanske Kolumbije i istraživač Ralf Mistlberger sa Univerziteta Sajmon Frejzer razmatrali su posljedice trajnog prelaska na različite režime računanja vremena.

Jedan od primjera koji su analizirali odnosi se na Toronto.

Početkom januara, kada Sunce izlazi najkasnije, prema standardnom računanju vremena izlazak bi bio oko 7.51.

Ukoliko bi tokom cijele godine važilo ljetno računanje vremena, Sunce bi izlazilo tek oko 8.51.

To znači da bi mnogi zaposleni i učenici morali da započinju svoje svakodnevne aktivnosti dok je napolju još mrak.

Manjak jutarnje svjetlosti može pomjeriti biološki ritam prema kasnijem uspavljivanju i buđenju.

Ako se radne i školske obaveze pritom ne promijene, posljedica može biti kraće trajanje sna.

Šta je društveni džet-leg?

Naučnici upozoravaju i na pojavu poznatu kao društveni džet-leg.

Riječ je o neskladu između unutrašnjeg biološkog sata i rasporeda spavanja koji nameću škola, posao i druge svakodnevne obaveze.

Na primjer, osoba može prirodno osjećati potrebu da zaspi i probudi se kasnije, ali zbog posla mora ustajati znatno ranije.

Ako takva razlika traje duže vrijeme, može doći do hroničnog nedostatka sna.

Istraživanja su društveni džet-leg povezala sa nepovoljnim pokazateljima fizičkog i mentalnog zdravlja, iako nije uvijek moguće dokazati neposrednu uzročno-posljedičnu vezu.

Posebno osjetljivi tinejdžeri i mladi

Promjene dnevnog ritma mogu biti naročito zahtjevne za adolescente i mlađe odrasle osobe.

Tokom adolescencije biološki sat prirodno se pomjera, pa mladi često kasnije osjećaju pospanost i teže ustaju rano ujutro.

Ako se tome doda kasniji izlazak Sunca, usklađivanje sna sa početkom nastave može postati još teže.

Mistlberger je zbog toga ukazao na mogućnost kasnijeg početka nastave i radnog vremena, kao i na značaj odgovarajućeg jutarnjeg osvjetljenja.

Može li ljetno računanje vremena uticati na depresiju?

Istraživači su razmatrali i moguću povezanost računanja vremena sa sezonskim afektivnim poremećajem, oblikom depresije koji se kod pojedinih ljudi javlja tokom zimskih mjeseci.

Jedno od objašnjenja ovog poremećaja odnosi se na promjene cirkadijalnog ritma zbog smanjene dostupnosti dnevne svjetlosti.

Kod nekih pacijenata terapija jakim svjetlom u jutarnjim časovima može pomoći u regulisanju biološkog ritma.

Zbog toga naučnici smatraju da bi odlaganje zimskog izlaska Sunca, kakvo donosi trajno ljetno računanje vremena, moglo predstavljati dodatni problem za osjetljive osobe.

Ipak, uticaj zavisi od individualnih karakteristika i geografskog položaja.

Neke države pokušale su da ukinu sezonsko pomjeranje sata

Rasprava o trajnom ukidanju promjene vremena traje decenijama.

Sjedinjene Američke Države eksperimentisale su sa stalnim ljetnim računanjem vremena 1974. godine, ali je odluka ubrzo promijenjena, dijelom zbog zabrinutosti javnosti zbog mračnih zimskih jutara.

Sličan primjer predstavlja Rusija, koja je 2011. godine uvela stalno ljetno računanje vremena, a 2014. prešla na stalno standardno vrijeme.

Zagovornici ljetnog računanja vremena ističu prednosti svjetlijih večeri, koje omogućavaju više vremena za boravak na otvorenom, rekreaciju i druženje.

Međutim, stručnjaci naglašavaju da večernja svjetlost ne može u potpunosti nadomjestiti važnost jutarnje svjetlosti za usklađivanje sna.

Kako lakše podnijeti pomjeranje sata?

Iako jesenje vraćanje kazaljki uglavnom omogućava dodatni sat sna, promjena može privremeno uticati na uspavljivanje i buđenje.

Da biste olakšali prilagođavanje, korisno je održavati redovan raspored spavanja, provoditi vrijeme na dnevnom svjetlu nakon buđenja i izbjegavati velike promjene vremena odlaska na spavanje.

Pomaže i ograničavanje kofeina u kasnijim dijelovima dana, kao i smanjivanje izloženosti jakom svjetlu neposredno prije spavanja.

Koje računanje vremena je bolje?

Na osnovu dostupnih naučnih dokaza, autori kanadske analize prednost daju stalnom zimskom računanju vremena.

Takav režim omogućava raniji izlazak Sunca prema satu i bolje usklađivanje svakodnevnih aktivnosti sa prirodnim biološkim ritmom.

Ipak, istraživači napominju da mnogi zaključci potiču iz posmatračkih studija i da su za preciznije procjene dugoročnih posljedica potrebna dodatna istraživanja.