Piterson godinama proučava i komentariše ljudsko ponašanje, a često ističe da su najpametniji ljudi oni koji zadržavaju interesovanje za život i pokazuju otvorenost prema tuđim gledištima, prenosi N1.hr.

Njegovi stavovi o inteligenciji, međutim, podsjećaju i na ideje koje se mogu pronaći kod mislilaca iz različitih kultura i epoha. U istočnoj filozofiji, na primjer, postoji stara kineska poslovica: "Mudar čovjek sluša, dok budala samo govori."

Piterson takođe tvrdi da inteligencija zahtijeva hrabrost. Ne radi se o tome da budete najglasnija osoba u prostoriji ili onaj ko ima sve odgovore. Umjesto toga, riječ je o hrabrosti da se priznaju sopstvena ograničenja i preispitaju sopstvena uvjerenja.

To se može vidjeti kod ljudi koji se ne plaše da postave teška pitanja, čak i po cijenu otkrivanja neprijatnih istina o sebi ili svijetu oko sebe. Oni više cijene istinu nego udobnost, a ta želja za istinom vodi ih ka mudrosti.

Inteligencija je "kako razmišljati", a ne samo "šta znati"

U današnjem društvu lako je upasti u zamku "znanja o tome šta treba misliti", umjesto učenja "kako razmišljati".

Tome je doprinio i obrazovni sistem koji se često fokusira na pitanja s ponuđenim odgovorima i standardizovana rješenja. Od malih nogu nagrađivani smo za poznavanje tačnih odgovora, a rjeđe podsticani da razmišljamo svojom glavom i pronađemo sopstveni put do rješenja.

Piterson smatra da je takav pristup doveo do društva koje više cijeni pamćenje nego razumijevanje. Ljudi odrastaju učeći činjenice, formule i brojeve, ali ne shvataju uvijek kako da to znanje primijene na nove načine. Po njegovom mišljenju, to može da uguši kreativnost i ometa nastanak novih ideja.

Najpametniji ljudi nemaju uvijek sve odgovore

Ljudi imaju tendenciju da izbjegavaju mentalni napor i jednostavno čekaju da im se ukažu prilike. Prema ovom tumačenju, takva navika može da oslabi spremnost da se osmisli nešto novo i originalno.

Piterson podsjeća da je inteligencija mnogo više od pukog poznavanja činjenica. Riječ je o radoznalosti, kritičkom razmišljanju i hrabrosti da se istraži nepoznato.

Prema Pitersonu, "ako osoba zna 'kako da misli', biće ispred onih koji znaju 'šta da misle'".

On vjeruje da najpametniji ljudi nisu nužno oni koji imaju sve odgovore. Umjesto toga, to su oni koji znaju kako da postave prava pitanja, prihvate nepoznato i spremni su da sami krenu svojim putem naprijed.

(Sensa)