Astronomi sa Texas A&M University otkrili su rijetku, zbijenu koliziju galaksija u ranom univerzumu, što sugeriše da su galaksije bile u međusobnoj interakciji i oblikovale svoje okruženje mnogo ranije nego što se ranije smatralo.

Prije „Veba“, astronomi su očekivali da će složena spajanja galaksija i rasprostranjeno obogaćivanje kiseonikom i drugim proizvodima zvjezdane fuzije postati uobičajeni tek znatno nakon milijardu godina poslije Velikog praska. Novo otkriće pokazuje da su ovi procesi bili prisutni mnogo ranije nego što su teorijski modeli predviđali.

Novootkriveni sistem, nazvan „JWST kvintet“, pokazuje više galaksija u snažnoj međusobnoj interakciji unutar kompaktnog regiona prostora, okruženog vencem gasa bogatog kiseonikom.

„Ovo je izvanredno jer se spajanje koje uključuje tako veliki broj galaksija nije očekivalo tako rano u istoriji univerzuma, kada se smatralo da su spajanja bila jednostavnija i obično uključivala samo dvije do tri galaksije“, navode istraživači.

Sistem je identifikovan u okviru dubokih vangalaktičkih posmatranja. Iako su pojedinačne galaksije razdvojene desetinama hiljada svjetlosnih godina, nalaze se u neobično zbijenom prostoru i imaju stopu formiranja zvijezda znatno veću od tipičnih galaksija tog perioda.

Istraživači su takođe otkrili prošireni halo blještavog gasa koji povezuje nekoliko galaksija. Taj gas emituje svjetlost jonizovanog kiseonika i vodonika, i nalazi se izvan galaksija, iako se teški elementi poput kiseonika stvaraju isključivo unutar zvijezda.

Analiza pokazuje da je obogaćivanje okolnog prostora najvjerovatnije posljedica gravitacionih interakcija tokom sudara galaksija, a ne samo djelovanja galaktičkih vjetrova. To predstavlja direktan dokaz da su sudari galaksija aktivno oblikovali svoje okruženje već u ranoj kosmičkoj istoriji.

Otkriće dovodi u pitanje postojeće modele rane evolucije galaksija i ukazuje da teorije o tome kako se galaksije formiraju i koliko brzo rastu moraju biti ažurirane.

Naučnici navode da bi sistemi poput JWST kvinteta, koji su se brzo spojili i rano iscrpili svoj gas, mogli objasniti pojavu masivnih, slabo aktivnih galaksija koje teleskop Džejms Veb sve češće uočava u kasnijim epohama.

Buduća posmatranja teleskopom Džejms Veb ispitaće kretanje gasa i galaksija unutar sistema, što će pružiti dodatni uvid u formiranje najranijih kosmičkih struktura, piše Telegraf.